Hovenijer je u razgovoru sa novinarima nekoliko kosovskih medija, između kojih i Radija Kim, rekao da države ne mogu da odlučuju koje će pravno obavezujuće sporazume sprovoditi, a koje ne.
Ambasador SAD dodao je da je Kosovo “država koja sledi sprovođenje zakona” i stoga su očekivanja da će sprovesti i sporazum o ZSO.
“Dakle, naše očekivanje je da će ispuniti svoju pravno obavezujuću obavezu i sprovesti Zajednicu opština sa srpskom većinom. Takođe čvrsto verujemo da je to u interesu Kosova. Ovo je važan element šireg nastojanja da se podstakne normalizacija odnosa između Kosova i Srbije. Ali bez obzira na Srbiju, ovo je važna stvar za Kosovo, i ako ništa drugo, događaji u poslednjih nekoliko meseci su pokazali da su elementi kosovskog društva, i da budemo vrlo, vrlo jasni, kosovski Srbi su građani Kosova, stanovnici Kosova”, naveo je Hovenijer.
Hovenijer je dodao da su svesni zabrinutosti da bi ZSO mogla biti zloupotrebljena na različite načine ili da “stvori treći nivo upravljanja i defunkcionalizaciju Kosova”.
„Svesni smo zabrinutosti da bi Asocijacija mogla biti zloupotrebljena na izvestan način ili za stvaranje trećeg sloja vlasti kako bi se stvorila disfunkcija koja bi na neki način uticala na dobar poredak kosovske države. Mi to ne podržavamo“, istakao je Hovenijer.
Američki diplomata je u susretu sa novinarima rekao da su nedavne krize u severnom delu Kosova otežale fokusiranje na strateško pitanje postizanja sveobuhvatnog sporazuma i izrazio nadu da će u novoj godini biti nastavka intenzivnijih razgovora.
U nastavku je celokupni transkript intervjua.
Kim:
Predsednik Srbije Vučić rekao je juče ili prekjuče, da je (radi uklanjanje barikada, prim.aut.) dobio garancije od SAD i EU. Možete li nam reći koje su to garancije?
Ambasador Hovenijer:
Rekao bih da su jedine obaveze ili garancije koje smo dali već javno poznate. Dakle, ja sam pretpostavio da je predsednik Vučić direktno mislio na izjavu SAD i EU 28. decembra u kojoj se govori o deeskalaciji tenzija na severu Kosova i govori o našim perspektivama situacije, pozivu koji smo uputili svima na maksimalnu uzdržanost i deeskalaciju, što je takođe ponovilo i neka od razumevanja koja smo imali, kako sa rukovodstvom Kosova o pitanjima od interesa za srpsku zajednicu na Kosovu, tako i naš poziv Kosovu i Srbiji da se vrate na podsticanje boljeg ambijenta, pomirenje, regionalnu stabilnost i saradnju. Dakle, znate, vi ste upoznati koliko i ja sa svim obavezama koje smo preuzeli bilo kojoj strani.
Kim:
Da li mislite da će ovo ubrzati proces pregovora posle Nove godine i prazničnih dana?
Ambasador Hovenijer:
Pa, nadam se svakako, i to je svakako naša namera, kao i namera EU. Niko od nas se nije nadao da će videti brojne žarišne tačke koje su se pojavile i koje su iz naše perspektive uticale na kritično stanje. Stoga smo posvećeni radu na sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa, usredsređenom na međusobno priznavanje. Verujemo da je to najbolji put napred, i opet, za nas ovo nije nova pozicija Sjedinjenih Država, zar ne? Verujemo da je najbolji put napred bio da se hitno pristupi predlogu koji je iznela EU, a podržanom od Francuske i Nemačke, koji u potpunosti podržavaju i Sjedinjene Države, koje rade na postizanju sporazuma o nizu važnih pitanja između dve zemlje. Dakle, veliki broj stvari, o čemu je Miroslav Lajčak govorio u nedavnom intervjuu, kao što su, znate, žarišta ili krize, otežalo je fokusiranje na ovaj širi strateški skup zabrinutosti i ovaj širi strateški cilj, ali je naša velika nada je početkom nove godine, mi ćemo nastaviti te razgovore i raditi na sveobuhvatnom sporazumu.
TV Dukagjini:
Dakle, gospodine ambasadore, čuli smo dosta reči razočarenja od strane SAD prema kosovskim institucijama poslednjih meseci, uglavnom zbog situacije i načina na koji se situacija rešava. Da li je na bilo koji način to štetilo odnosima Kosova i SAD? Kako je bilo pregovarati sa Kurtijem da on odstupi po pitanju tablica i po pitanju severa, i što se toga tiče možda znate da je rekao da je napravio korak unazad jer je bio svestan da vi imate više informacija od njega o severu. Da li biste se složili sa tim?
Ambasador Hovenijer:
Dakle, ima mnogo toga u tom pitanju. Evo prve stvari koju bih rekao. Bilo je konkretnih izjava američkih zvaničnika, ne poslednjih nedelja, već pre toga, u kojima su izrazili zabrinutost zbog stavova Vlade Kosova. Delimo iste strateške ciljeve. Želimo da Kosovo zauzme svoje mesto i kao član evropskih i evroatlantskih struktura. Želimo da vidimo napredak u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Ponekad se nismo slagali ne oko strateških ciljeva, već oko taktike da do toga dođemo. I mislim da je pitanje registarskih tablica jedan veoma očigledan primer toga. Kosovo je bilo u pravu. Priznali smo da Kosovo s pravom očekuje da će ljudi koji žive na Kosovu, koji prebivaju na Kosovu, imati kosovske registarske tablice i registracije vozila. Ono u čemu se nismo slagali bilo je oko sredstava i vremenskog okvira da se to sprovede, i to je rezultiralo nekim izrazima razočarenja jer smo se našli u situacijama u kojima su stvari koje iz perspektive vlade SAD i naših partnera nisu morale da postanu tačke žarišta, postale potencijalne tačke žarišta. Da li je to štetilo našem odnosu? Ja, ne mislim tako. I institucionalno i lično, uživam u kooperativnom odnosu i odnosu za koji mislim da je u stvarnom međusobnom poštovanju, i sa premijerom Kurtijem i sa predsednicom Osmani. Sjedinjene Države snažno podržavaju dugoročne ciljeve Kosova kao i što je oduvek. Verovatno ćemo i dalje imati neke razlike u taktičkim načinima da postignemo neke od istih ishoda. Želimo da gledamo napred i ponovo gledajući napred moram da istaknem naš prioritet, i verujem da je to i prioritet vlade Kosova, da radi u okruženju u kojem nemamo krize ili žarišta, stvarajući situaciju u kojoj to postaje glavna dnevna agenda, umesto važne strateške agende normalizovanja odnosa sa Srbijom. I mi ćemo naporno raditi da pokušamo da to unapredimo, početkom nove godine.
Gazeta Ekspres:
Na osnovu svih akcija koje je Kurtijeva vlada preduzela da uspostavi zakon na severu, da li ste savetovali vladu Kosova da ne žuri ni sa jednom od tih radnji, uključujući registarske tablice ili izbore.
Ambasador Hovenijer:
Znate, ono što bih rekao je, mislim da je moj savet kosovskoj vladi stvar javne evidencije. Mislim, nemamo mi tajne poruke koje se razlikuju od onoga što govorimo javno. Tako da nije tajna da smo želeli više vremena za sprovođenje kazni za ljude koji nisu promenili registarske tablice prošlog meseca, ali sada smo to prošli. Moram da priznam, niz koraka koje je Vlada Kosova preduzela, na koje je premijer Kurti uputio, predsednica Osmani je uputila i podržala, koji su pomogli u stvaranju boljeg okruženja. Hajde da pričamo o njih nekoliko. Iako smo imali drugačije viđenje vremenskog okvira za registarske tablice, na kraju Vlada Kosova, kasnije nego što bismo želeli, ali se ipak složila sa tim. U ovom trenutku Vlada Kosova ne izriče kazne ljudima koji nisu promenili svoje registarske tablice, u ovom trenutku ne izdaje upozorenja. To je bio pokušaj da se pomogne deeskalacija. Kada su se pojavile barikade, što je bila veoma teška stvar, SAD su dale prilično snažnu izjavu već sledećeg dana, nazvavši ih onim što jesu. Doneo sam to sa sobom, rekli smo da oni koji su postavili nelegalne blokade treba da ih odmah demontiraju. Bili smo prilično jasni u vezi ovoga. Takođe smo privatno i javno rekli vladi da želimo malo strpljenja da bi prebrzo kretanje, jednostrano kretanje verovatno zakomplikovalo situaciju, a ne poboljšalo je. Vlada je to saslušala, Iz naše perspektive, premijer Kurti i kosovske vlasti pokazali su strpljenje koje smo tražili dok smo ovo radili. Hteli smo političko rešenje za ovo. Moj kolega u Beogradu, ambasador Hil je bio jasan o tome, i to je tačno, i na kraju je pronađen politički put napred. Bilo je potrebno strpljenje, bilo je potrebno nešto napornog rada, ali je postignuto. I mislim da se svi možemo složiti da je način na koji se barikade ruše ili su sada, uz nekoliko malih izuzetaka danas, mnogo poželjniji od upotrebe sile koja bi dovela do toga da ljudi budu povređeni ili, ne daj Bože ubijeni. Dakle, ja ću samo reći da je vlada Kosova reagovala na brojne naše zabrinutosti. Takođe je bilo, kao što smo razgovarali, nekih trenutaka u kojima smo mi i vlada Kosova imali veoma različite poglede na to koji je najbolji način napredovanja u nekim od ovih pitanja, dok smo se dogovarali oko toga šta želimo da postignemo zajedno.
Periskopi:
Ako ne grešim, pre nekoliko nedelja specijalni izaslanik za Balkan gospodin Eskobar je u intervjuu za TV N1 rekao da će kosovska vlada, ako ne prihvati da napravi Asocijaciju srpskih opština, ona konačno biti kreirana bez vlade Kosova. Kako je to moguće i kako bi to izgledalo?
Ambasador Hovenijer:
Mislim da su ljudi previše komentarisali mog kolegu, zamenika pomoćnika sekretara Eskobara, u ovom konkretnom pogledu. Dakle, prvo, dozvolite mi da ponovim nešto što je on rekao vrlo jasno, što sam i ja rekao vrlo jasno, i to ostaje jasan politički stav Vlade Sjedinjenih Država. Osnivanje Asocijacije opština sa srpskom većinom nije opciono. To je pravno obavezujući sporazum u koji Republika Kosovo ušla, u taj pravno obavezujući sporazum je potvrdila Skupština Kosova. Zemlje ne mogu da odlučuju koje će pravno obavezujuće sporzume sprovesti, a koje neće. Oni su pravno obavezujući. Kosovo je zemlja koja sledi vladavinu prava. Dakle, naše očekivanje je da će ispuniti svoju pravno obavezujuću obavezu i sprovesti Zajednicu opština sa srpskom većinom. Takođe čvrsto verujemo da je to u interesu Kosova. Ovo je važan element šireg nastojanja da se podstakne normalizacija odnosa između Kosova i Srbije. Ali bez obzira na Srbiju, ovo je važna stvar za Kosovo, i ako ništa drugo, događaji u poslednjih nekoliko meseci su pokazali da su elementi kosovskog društva, i da budemo vrlo, vrlo jasni, kosovski Srbi su građani Kosova, stanovnici Kosova. Oni uživaju prava na Kosovu. Trebalo bi da imaju prava i dobiju zaštitu države kao i svi ostali građani Kosova. Oni su izrazili zabrinutost, u onoj meri u kojoj oni veruju da država nije u potpunosti odgovorila na njihove probleme, ili obratila pažnju na njihove zabrinutosti. Oni su govorili o značaju Asocijacije opština sa srpskom većinom kao jednom pokazatelju spremnosti vlasti, kosovske vlasti da im odgovori. Dakle, sprovođenjem ovoga, napredovanjem u tome, država ne samo da ispunjava obavezu koju već ima, nego takođe pomaže i samoj zemlji da bude bolja i jača. Multietničko Kosovo u kome svi građani osećaju da uživaju zaštitu i prava na koja imaju pravo kao bolja zemlja. Američko iskustvo je da smo mnogo jači kao rezultat naše različitosti. Sada, neću se pretvarati da vam govorim da nam sve ide kako treba, vi znate bolje od toga, ali mi imamo aspiraciju da to možemo. I verujem da Kosovo ima istu težnju. Dakle, da se vratimo na ono što je moj kolega Gabrijel Eskobar rekao, mi smo veoma, veoma ozbiljni u vezi toga da vidimo napredak na ovom polju. O tome ćemo razgovarati sa mnogim zainteresovanim stranama u društvu. To naravno uključuje vladu, ali će uključiti i druge zainteresovane strane. Postoje opozicione političke stranke, postoje organizacije civilnog društva. Ima zainteresovanih pojedinaca koji svi imaju reč i glas, i treba da imaju, o tome šta je sve to. Još jedna stvar koju želim da kažem, tako da ljudi budu uvereni. Svesni smo zabrinutosti da bi Asocijacija mogla biti zloupotrebljena na izvestan način ili za stvaranje trećeg sloja vlasti kako bi se stvorila disfunkcija koja bi na neki način uticala na dobar poredak kosovske države. Mi to ne podržavamo. I opet, ovo nije nova pozicija američke politike. Ono što smo vrlo jasno rekli Vladi jeste da verujemo da ova Asocijacija opština sa srpskom većinom mora da ide napred, ali to ne treba da se radi na način koji je u suprotnosti sa sadašnjim Ustavom Kosova, niti na neki način u suprotnosti sa odlukom Ustavnog suda iz 2015. godine. Verujemo da prema tim odredbama postoji mnogo prostora da ova Asocijacija postoji i radi i bavi se problemima srpske zajednice na Kosovu sa posebnim fokusom na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, na primer. Dakle, to su moje kolege rekle. Ponavljam, ali želim da budem vrlo jasan da je ovo veoma važan prioritet za Sjedinjene Države.
Klan Kosova:
Da li imate neku, možda i nezvaničnu garanciju od bilo koje kosovske institucije da ćemo formirati Zajednicu da bismo za uzvrat dobili nešto drugo iz dijaloga?
Ambasador Hovenijer:
Ono što bih rekao je da ovo pitanje Zajednice opština sa srpskom većinom ostaje veoma aktivan deo našeg dijaloga sa Vladom Kosova. Takođe ću reći da u kontekstu ideja o normalizaciji odnosa postoji potreba da se razgovara o onome što bih ja nazvao aranžmanima i garancijama za nevećinske zajednice. I ovo je takođe bio deo našeg razgovora sa Vladom.
Klan Kosova:
U zajedničkoj izjavi koju ste objavili pre dva dana, zajedno sa EU, pozdravljate činjenicu da Kosovo nema spisak za hapšenje ljudi koji su postavili barikade. A u drugom paragrafu, takođe ste tražili da se ispune sve obaveze vladavine prava na Kosovu. Zašto ne bismo mogli da uhapsimo bilo koga ko je na neki način blokirao možda 10% naše zemlje i time ometao živote ljudi?
Ambasador Hovenijer:
Pitanje u vezi čega treba da se vodi krivična istraga i akcija je očigledno odluka kosovskih vlasti, sudske vlasti, organa za sprovođenje zakona i pravosuđa. Ono što smo rekli u našoj izjavi je da smo pozdravili uveravanja rukovodstva Kosova koja potvrđuju da spiskovi ne postoje, da ne postoje spiskovi građana kosovskih Srba koji će biti hapšeni ili krivično gonjeni zbog mirnih protesta/barikada. Sledeća rečenica kaže da u isto vreme mora da se poštuje vladavina prava i svaki oblik nasilja je neprihvatljiv i neće se tolerisati. Pa, da vam dam scenario. Neko protestuje. Veliki je protest na barikadama kod Rudara. Naše shvatanje je da Vlada Kosova neće gledati na tu akciju kao na zločin i da niko neće biti gonjen što protestuje ili zbog svog prisustva. Daću vam još jedan primer. Neko je na barikadi sa oružjem i puca na policiju, baca šok bombu, tako nešto. To je zločin. I kao što smo vrlo jasno rekli, vladavina prava se mora poštovati i svaki oblik nasilja je neprihvatljiv. Tako da mislim da treba praviti bitnu razliku između toga šta je kriminalna aktivnost i šta je protest, mirno izražavanje protesta, sloboda okupljanja, izražavanje stavova građana.
TV 21:
Prvo bih se još jednom vratio na Zajednicu. Pa da vas pitam, zar se ne plašite da ulazimo u novu krizu na Kosovu sa pitanjem Zajednice u smislu da vidimo šta se desilo tokom šest meseci, poslednjih šest meseci, kada su u pitanju neki tehnički sporazumi, takoreći. Pa da li ćemo ponovo videti tvrdoglavost kosovske Vlade? Da li ste bili jasni prema njima?
Ambasador Hovenijer:
Ne mogu da govorim kako će se Vlada postaviti po ovom pitanju. To je odluka koju treba da donese Vlada. Mogu da izrazim nade Sjedinjenih Država i svih naših partnera koji daju sve od sebe da podrže Kosovo na ovom putu, u ovom nastojanju da nastavi da zauzima svoje mesto u evropskim i evroatlantskim strukturama i da postigne sporazum o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Dakle, ono što bih rekao je, gledajući u budućnost, ovo je važna stvar koja je na dnevnom redu. Sjedinjene Države će uložiti sve svoje napore da podrže postizanje tih strateških ciljeva. Takođe i naši partneri, kao i posrednici EU, znate, to je dijalog koji vodi EU, ali mnogo će zavisiti i od pregovarača. Nadamo se da će biti političke volje. Verujemo da se ova pitanja mogu rešiti kroz ovaj politički proces, i želimo da to i budu.
TV 21:
Da li želite da se Zajednica reši u okviru sveobuhvatnog sporazuma ili se radi o odvojenim pregovorima o Zajednici?
Ambasador Hovenijer:
Sve naše izjave su bile da se o tome razgovara u kontekstu dijaloga koji vodi EU. To je mesto gde se to pitanje trenutno nalazi i tamo će, verujem, nastaviti da nalazi.
Periskopi:
Postoji li neki rok? Pomenuto je da bi u martu 2023. trebalo da bude bilo kakav sporazum između Kosova i Srbije. Da li SAD imaju neki rok za to?
Ambasador Hovenijer:
Jedna stvar koju treba zapamtiti je da mi ne vodimo ove pregovore. Mi nismo učesnici u tim pregovorima, niti smo posrednik u tim pregovorima. Ovo je dijalog koji vodi EU. Apsolutno uživa našu veoma snažnu podršku, i mislim da svako ko je obraćao pažnju na nedavna dešavanja može videti naznake koliko je ta podrška jaka, uključujući više sati mog ličnog vremena u poslednjih nekoliko meseci. Ali pitanja rokova i vremenskih linija zaista pripadaju samim pregovaračima, i gospodinu Lajčaku i posrednicima EU. Nedavno je dao nekoliko komentara u štampi u kojima je izrazio nadu u vezi marta 2023. Nemam više šta da kažem osim toga. Ono što vam mogu obećati je da Sjedinjene Države veruju da je ovo hitno i važno, a mi ćemo učiniti sve što možemo da unapredimo ovaj posao što efikasnije možemo.
Na kraju, želim da ponovim i jednu stvar u vezi sa stavom SAD, koja nije nova. Kada smo 2008. priznali Kosovo kao suverenu nezavisnu državu, to smo učinili sa postojećim granicama. I samo to želim da ponovim. Želim da budem siguran da ljudi shvataju da je iz naše perspektive sever Kosova, iako ima neke posebne obzire vezane za to, deo Republike Kosovo i mi ga tako tretiramo. Tako da želim samo da napomenem , jer su neki to dovodili u pitanje na različite načine. Pitanje ove oblasti severa Kosova, samo želim da vas uverim i da stav SAD bude veoma, veoma dobro shvaćen. To je deo teritorije Republike Kosovo, i mi ga smatramo takvim i tretiramo ga kao takvog, priznajući da veoma blisko sarađujemo sa našim međunarodnim partnerima u Kforu, Euleksu i drugima. Potrebno je da se obrati pažnja i da se preduzmu posebne akcije kako bi se osiguralo da građani i stanovnici Kosova, mislim na severu Kosova, uživaju posebnu zaštitu i garancije od strane države, ali je to deo Republike Kosovo.