Tvrdi da je to rezultiralo dodatnim pogoršanjem odnosa među narodima na Balkanu.
“Posledica toga su trajno zategnuti odnosi Srba i Albanaca, a što želimo da prevaziđemo dijalogom kojem smo posvećeni”, naveo je Đurić, dodajući da je činjenica da je i 16 godina nakon dolaska međunarodnih snaga na Kosovu i Metohiji na delu ekonomski i politički neuspeh upravljanja.
Prema njegovim rečima, neophodno je razgovarati o novim modelima saradnje, jer je zatvaranje i stvaranje novih granica u Evropi čiji su se narodi opredelili da teže ka većoj saradnji, u suprotnosti sa principima evropske integracije.
“Ne možete u Briselu biti za ukidanje granica, a istovremeno graditi nove granice na Balkanu”, poručio je Đurić ukazujući na rast verskog ekstremizma i radikalizma, kao na nešto o čemu se malo govori.
To je jedan od problema i pitanja koja se guraju pod tepih, ukazao je Đurić napominjući da će, ako se ne budu ozbiljno rešavala, ta politička pitanja progoniti ne samo nas, već i buduće generacije.
Istakao je da je neophodno da se definišu šta su kratkoročni i dugoročni ciljevi na Kosovu i Metohiji.
“Najpre moramo sebi da odgovorimo na pitanje šta želimo da postignemo na Kosovu i Metohiji i koji su ciljevi i sredstva koja stoje na raspolaganju za postizanje tih ciljeva, u okviru akcioma utvrđene države Srbije. Srbija nije niti će priznati jednostrano proglašenu nezavisnost i nastaviće da se bori za svoj narod i državni interes na Kosovu i Metohiji”, objasnio je Đurić.
Ukazao je da je bilo 223 različitih rundi dijaloga, dodajući da je pozitivno, što je proisteklo iz tih razgovora, što u četiri godine nije poginuo nijedan Srbin ili Albanac.
“Naš unutaršnji dijalog rezultirao je konceptom Zajednice srpskih opština”, naveo je Đurić dodajući da će Srbija nastaviti da se zalaže za rešenja kroz dijalog.
Srbija boreći se za sopstvenu teritoriju i celovitost bori za principe koje se odnose na sve druge zemlje sveta, jer svaka država ima neku tačku koja bi mogla da doživi sličnu sudbinu kao Kosovo i Metohija, objasnio je Đurić.