To bi prema Drecunovim rečima podrazumevalo da Kosovo dobije status iznad autonomne pokrajine, ali da ostane u granicama Srbije.
“Platforma koja bi predvidela izlazak Kosova i Metohije iz granica Srbije bila bi neprihvatljiva. Svako rešenje da Kosovo i Metohija ostane u našim granicama, ali sa drugačijim statusom od onoga kakvim ga definiše autonomna pokrajina, je moguće”, rekao je Drecun.
Drecun je podsetio na skupštinsku deklaraciju o pregovorima Beograda i Prištine, a kojom se kao cilj postavlja postizanje sveobuhvatnog rešenja.
“Po meni to sveobuhvatno rešenje treba da bude da Srbija, na primer, prizna institucije na Kosovu kao trajne, ali taj deo teritorije da ne dobije status državnosti, već da ostane u granicama Srbije”, rekao je Drecun.
Zamenik šefa poslanika SPS Đorđe Milićević kaže da je teško govoriti o nečemu čiji sadržaj nije imao priliku da vidi, te da će njegova stranka politički stav dati tek kad bude bila upoznata sa sadržinom tog dokumenta.
“Ubeđeni smo da Srbija neće odustati od Briselskog sporazuma, jer bez tog sporazuma Srbija ne bi napravila ovoliki napredak na putu evropskih integracija“, poručio je Milićević.
Zamenik šefa poslanika SDS Janko Veselinović kaže da mu svi predlozi koji dođu od predsednika države „deluju pomalo nestvarno“.
„To je neuobičajen predlog i bez prave veze sa našim Ustavom, međunarodnim položajem i odnosom prema Vladi Srbije. Tu se radi o levoj i desnoj ruci i da leva ne zna šta radi desna“, smatra Veselinović.
Poslanik Partije za demokratsko delovanje Riza Halimi ocenio je da bi rešenje, koje se navodi u medijima, a prema kome bi sever Kosova nastavio da se tretira u skladu sa Ustavom, dok bi teritorija izvan ZSO imala široku autonomiju, poput republika u federaciji, bilo van političkog konteksta u kom živimo.
„Ne znam kome bi koristilo vraćanje unazad, to bi bio prazan hod, i kontraproduktivno. Ne bi bilo ni u interesu Srbije, niti Srba na Kosovu, a ni do stabilizacije prilika“, rekao je Halimi.


