Jovica Smiljić iz Lapljeg Sela završio je ovogodišnju setvu kukuruza. Pored takse od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije koja je delimično ukinuta, Smiljić kaže da mu je pandemija koronavirusa dodatno otežala rad na njegovih sedam hektara zemlje. Ove godine mu je najveći problem bila nabavka hemijskih sredstava neophodnih za zaštitu poljoprivrednih kultura.
„Problem je nabavka repromaterijala i sada, konkretno, sredstava za zaštitu bilja, za zaštitu pšenice, kukuruza, flumicidi… Zatim đubrivo za borovnicu, amonijum sulfat koji treba da se daje sada, u fazi cvetanja“, kaže Smiljić.
Ovaj poljoprivrednik navodi da je dodatni problem nagli skok cena u poljoprivrednim apotekama.
„Na primer, danas sam pitao, jedan džak đubriva “urea” košta sad osam evra, a ranije je bio sedam, do 7,20 evra“, rekao je Smiljić koji gaji i borovnice.
„Od prošle godine imamo 1.500 sadnica borovnice. Ovo je druga godina, ona je sad u fazi cvetanja. Potrebno je zaštititi i prehraniti. Ovde, što se borovnice tiče, ne može bukvalno ništa da se nađe“, kazao je on.
Problem u nabavci semena i ostalog repromaterijala za setvu i zaštitu poljoprivrednih useva imao je i Branislav Karadžić, koji obrađuje oko 40 hektara zemlje.
„Zbog ove situacije i zbog taksi koje su bile do nedavno bilo je teško naći, jer su zalihe bile pri kraju, ali uspeli smo preko nekih ljudi, preko nekih poznanstava da sve to realizujemo i nabavimo u što kraćem roku“, rekao je Karadžić.
Poljoprivrednicima su na početku krize izazvane pandemijiom Kovida-19 još jedan problem predstavljale vladine mere ograničenog kretanja.
„U početku, dok je bilo do 17 časova, tad smo se strogo pridržavali i izbegavali smo posle 17 časova da završavamo poslove. Posle kad je krenula ova druga mera od sat i po vremena, onda smo radili od jutra do mraka da bi se sve ovo realizovalo“, kaže Branislav Karadžić.
Druga, kako kaže Karadžić, mera vlade koja je i dalje na snazi podrazumeva da je poljoprivrednicima dozvoljen rad na svojim njivama svakodnevno od 06:00 do 20:00 časova.
„Što se tiče vladinih mera, mi smo dobili odluku gde svakom registrovanom poljoprivredniku izdajemo sertifikat kojim bi svaki poljoprivredni proizvođač trebao da ima. Međutim, naši ljudi zanemaruju sertifikat – da li su izgubili ili su negde zaturili, pa im izlazimo u susret tako što izdajemo novi sertfikat“, kaže Dragiša Stojanović, direktor Odeljenja šumarstva i poljoprivrede u Opštini Gračanica.
Međutim, pored registrovanih, ima i mnogo neregistrovanih poljoprivrednih gazdinstava.
„Ja jesam poljoprivrednik, ali nemam registrovano gazdinstvo tako da nisam ni mogao da imam papir i onda sam ograničen sa kretanjem. To je jedini problem koji trenutno ja imam“, rekao je Igor Jovanović iz Lapljeg Sela.
U Opštini Gračanica imaju preporuku i za ove građane.
„Što se tiče ljudi, to jest poljoprivrednih proizvođača koji nisu registrovani, odnosno nisu ispunjavali kriterijume za registraciju ili se jednostavno nisu registrovali iz sebi poznatih razloga, mogu da se registruju, ako se bave određenom poljoprivrednom proizvodnjom – da li su to plastenici… znači, bilo koja poljoprivredna proizvodnja“ , kaže Dragiša Stojanović.
Vlada Kosova je pre oko mesec dana usvojila hitan fiskalni paket mera kojim je predviđeno povećanje budžeta za grantove i subvencije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja namenjen povećanju poljoprivredne proizvodnje u iznosu od pet miliona evra. Međutim, u Odeljenju šumarstva i poljoprivrede u Opštini Gračanica kažu da njima još uvek nije stigla zvanična odluka o tome.
Ovu reportažu realizovao je Medija centar u Čaglavici uz podršku Kosovske fonacije za otvoreno društvo u okviru projekta “Život i rad u dobra korone”.