Uklanjanje ostataka strnjike sa njiva je za poljoprivrednike veliki posao. Jedan deo njih se, zbog nedostatka mehanizacije, umesto za zaoravanje, odlučuje za spaljivanje.
Nakon završene vršidbe pšenice, na poljima ostaje slama. Mnogi poljoprivrednici pogrešno smatraju da će pepeo od žetvenih ostataka obogatiti zemljište za sledeću generaciju biljaka. Nakon paljenja, u zemljištu ima dosta kalijuma.
“Postoje kombajni koje slamu iseckaju, pa su te površine mnogo lakše za zaoravanje. Strnjiku ne treba paliti. Ništa štetnije nema nego da se strnjika zapali, na taj način uništavamo čitav svet koji živi u zemljištu. Uništava se flora i fauna. Poljoprivrednici pale strnjike i uništavaju mikroorganizme koji se kasnije teško nadoknađuju veštačkim đubrivom. Sami protiiv sebe idemo, šteta je velika. Vatra ne bira, nastaje zagrište i zemlja je teška za oranje”, kazao je agronom Voja Dekić.
Direktor Odeljenja inspekcije u Opštini Gračanica Miloš Aritonović apelovao je na sve građane da ne pale strnjišta, niti biorazgradivi otpad.
“Šteta je višetruka. Usled paljenja dolazi do zagađenje vazduha, njive su u blizini glavnih puteva pa može doći do saobraćajnih nesreća. Slučajevi paljenja mogu se prijaviti direktno u Opštini, potrebna je samo slika čoveka koji pali, na osnovu koje će biti izrečene novčane kazne do 100 evra”, istakao je Aritonović.
“Naša polja ranjih godina su bila kao bašta, imala su divlje kruške i jabuke, po međama su bile naše čuvene trnjike slične glogu, koji je čak bolji od aronije. Paljenjem su i te biljke uništene, polja su pusta”, podsetio je Dekić.
Ekipa RTV Kim je prilikom obilaska polja u okolini Gračanice uočila da su mnoge njive zaorane, ali da još uvek ima i onih na kojima su strnjišta spaljivana.