Slučajno otkrili špargle
Živorad Živić počeo je sasvim slučajno da se bavi proizvodnjom špragli 2015. godine. Kako kaže, ni sam nije znao šta su špargle, sve dok mu poznanik nije doneo 13.000 korena.
“On mi je doneo rasad špargli, rekao mi je da oko nje nema puno posla, da je višegodišnja biljka koja traje dvanaest godina, da je prodajna cena dobra, zbog čega sam i počeo da se bavim uzgajanjem špargli”, rekao je Živorad.
Prihod dve godine nakon setve
Špargla voli toplo vreme i ne zahteva puno pažnje, ali ne trpi mraz i jake zime, jer tada daje manje ploda. Pošto je bogata vodom, velika je mogućnost da u takvim uslovima smrzne.
Kako Živorad kaže, prošle godine je branje špargli počelo sredinom marta i trajalo sve do maja.
“Seje se rano u proleće, mada može i u jesen, nakon obrade zemljišta od žita, ječma i drugih žitarica. Plod daje tek nakon dve godine od sejanja, mada već ima prihoda u drugoj godini, ali ne puno. Sa branjem špargli počinje se u aprilu, ali sezona zavisi od vremenskih prilika”.
Plodovi se sakupljalju svakog drugog dana, a u tom poslu učestvuju svi članovi porodice, ističe Živić. Prodajom špargli, do prošle godine, bio je zadovoljan, ali je ove godine situacija na tržištu lošija i manja je prodaja. Živorad kaže da je zato jedan deo špargli ostao neobran i da je oko 600 kg morao da baci, pošto kupaca nije bilo.
Nema puno posla, ali ima puno ulaganja
“Nema puno posla oko špargli, sakuplja se svakog drugog dana. Tada se sakupi oko 150 kg. Sakupljalju se samo mladi izdanci visine od 20 do 35 centimetara, stavljamo ih u gajbe i čekamo kupca. Prodajna cena je 3 evra za kilogram, ali prodajemo i po 2 evra, samo da se proda”, naglašava Živorad.
Prihrana špargli vrši se đubrenjem ureom, dok se navodnjava samo prve godine, objašnjava on.
“Samo kada se špragla poseje, prve godine joj je potrebno zalivanje. Napravio sam sistem kap po kap, ona ima veliki koren koji ide u dubinu i do jednog metra, zato se seje na razdaljini od 1,5 metara, da bi se moglo kultivirati oko nje. Prihranjuje se ureom oko 50 kg na 40 ari u februaru mesecu”.
Živić napominje da subvencije Vlade Kosova nikada nije dobio, kao ni pomoć iz Opštine. Dodaje da uzgajanje špargli nije jeftino i da ga je sve koštalo oko 7.000 evra.
Mastika, anis i sirće od divljih jabuka
Pored ovog posla, porodica Živić se bavi i proizvodnjom mastike, koju prave od grožđa dodajući joj začinsku biljku anis. Zbog aromatičnog mirisa još u srednjem veku uzgoj ove biljke proširio se na srednju Evropu i od tada se anis nalazi kao cenjen začin u mnogim prefinjenim poslasticama i drugim jelima. Živići ga sami uzgajaju na njivi na kojoj seju još i papriku i pasulj tetovac za svoje potrebe. Ako je godina rodna i ima viška plodova, nešto se i od toga proda.
Živoradova supruga Mileva pravi domaće sirće od divljih jabuka koje sakupljalju u čistoj i nezagađenoj prirodi.
“Sakupljamo divlje jabuke u šumi koja se nalazi u Vrbovcu, donosimo kući, očistimo ih od lišća, sameljemo ih i ostavljamo u bure, da odstoje oko mesec dana, dok uskisne. Nakon toga se prelazi na ceđenje koje se vrši dva puta dok ne ostane čisto sirće, nakon čega se flašira”, objašnjava Mileva.
Kako ona kaže, sirće od divljih jabuka je dobro za šećerne bolesti, visok holesterol, bronhitis. Napominje da prodaja ide slabo, ali da se oni koji jednom kupe uvek ponovo vraćaju.
“Sirće proizvodimo već četiri godine, ono se ne kvari, može dugo da stoji, flašira se u plastiče flaše od po dva litra. Ovo sirće nije za salate jer nema tu kiselinu. Cena je tri evra za dva litra, još da imamo bolje tržište pa da više pravimo”, rekla je Mileva.
O čuvaru zdravlja ili kraljevskom povrću latinskog naziva Asparagus officinalis malo se zna. Šparglu, vrstu poznatu još i kao šparoga, vilina metla, kalenac, biljuš i dr, domaćice na Kosovu retko spremaju, iako obiluje lekovitim svojstvima. Visok nivo vitamina B6, A, C, K i E, kalcijuma, magnezijuma i cinka, kao i vlakna i proteini, čine šparglu zdravim i ukusnim prolećnim povrćem. Od davnina se koristi i u narodnoj medicini, ima povoljan uticaj na rad creva, bubrega i jetre. Blagotvorno deluje na srčani i nervni sistem. Pržene semenke špargle, u kojima ima 15% masnog ulja, mogu se upotrebiti kao zamena za kafu.
U novom izdanju emisije “Brazda” pored priloga o porodici Živić iz Dobrotina možete pogledati i priče naših kolega sa televizija Herc, Mir i Puls.
Emisiju možete pratiti svake nedelje od 11:00. Ukoliko ste nešto propustili, možete pogledati reprizu “Brazde” ponedeljkom od 10:30 na TV Kim.