Porodični posao
Malinjak porodice Kitić zasađen je na površini od 20 ari. Preovlađuje malina sorte “Polka” koja ima plodove tokom čitavog leta i jeseni. Berba je u toku, a angažovana je cela porodica.
„Berba traje od juna pa sve do novembra. Sve obavljam sam i sa porodicom, nije isplativo da na ovoj površini angažujem radnike, već porodica pomaže kada je to potrebno. Ove godine ima manje malina, ali su vremenski uslovi mnogo bolji. Prošle godine smo imali problema sa plamenjačom, kada je vegetacija malina uništena, a berba obustavljena“, rekao je Zoran.
Problem sa cenama
Naš sagovornik kaže da je prethodnih godina otkupna cena bila bolja. Za kilogram maline plaćalo se po 2 evra, dok je prošle godine zbog loših uslova, cena bila 0,80 centi. Iako je ove godine duplo veća cena nego prethodne, za porizvođače je 1,50 evra po kilogramu ipak nedovoljno.
„Maline odnosim u hladnjaču u Mramoru, od njih dobijam gajbe i pakete u koje pakujem maline. Jedan deo malina koje odnosim je zaleđen, dok su drugi deo sveže maline. Maline koje su zaleđene prolaze kontrolu i ako ispunjavaju uslove, biće prodate u prvoj klasi po većoj ceni“, rekao je Kitić.
Zaštita od nepogoda i bolesti
U procesu razvoja ploda potrebna je zaštita od nepogoda i bolesti. Da bi zaštitio svoje maline, Kitić koristi samo organske preparate.
„Prve godine sam koristio koprivu, ove godine organski preparat `Kudo`. Posle prskanja malina može odmah da se jede. U sistem ’kap po kap’ kojim zalivam maline dodao sam i više kalijuma zbog roda, ali i fosfora jer u našoj zemlji nema dovoljno fosfora“, rekao je Kitić.
Žičana mreža je prekopotrebna za zaštitu od vremenskih nepogoda.
„Trenutno maline i kupine štitim mrežom, koja je dobra protiv sunca, ali mogla bi da zaštiti i od vremenskih neprilika kao što je grad. Ova mrežu koju imam je lošeg kvaliteta i već je dotrajala, tako da bi mi sada najviše trebala protivgradna mreža koja je žičana, koja ima mehanizam za razvlačenje i skupljanje. Ona traje oko 10 godina“.
Nedovoljno subvencija
Kitić napominje da je do ove godine dobijao subvencije od 80 evra na 20 ari, ali da to nije dovoljno.
„Više ne dobijamo subvencije po aru zasađenih malina, već po kilogramima prodatih malina koje odnesemo u hladnjače, sa njima napravimo ugovor i za svaki kilogram koji odnesemo dobijamo po 0,8 centi koje hladnjača isplaćuje“.
Loša godina za maline
Agronom Voja Dekić kaže da ova godina nije bila pogodna za maline i da su lošijeg kvaliteta nego lane.
„Maline su lošijeg kavliteta, moraju se odmah sakupljati. Ako se ne skupe, onda se desi da budu prezrele. Uzgajivači malina moraju da angažuju radnike kako bi berba protkela brzo jer malina propada ako se ne skupi u toku dana. Radna snaga je skupa, ove godine je dobro to što je prodajna cena malina bolja nego prošle“.
Agronom Dekić je imao i nekoliko saveta za malinare.
„Da bi pripremili maline za sledeću godinu nakon sakupljanja, malinari `Polku` kose do zemlje na jesen, dok `Vilamet` i `Miker`, koje su stubne sorte, se na proleće orezuju“, rekao je Dekić.
Pripreme za novi rod
Pored sejanja žitarica, poslednjih godina je na centralnom Kosovu sve izraženije bavljenje voćarstvom, a posebno su aktuelni uzgajanje malina, kupina, aronije, pa čak i badema. Međutim, da bi voće rodilo i uspelo potrebno je obaviti i pripreme za narednu godinu.
„Voće ne sme biti pod korovom, jer korov od biljke uzima hranu, korove treba uništiti mehanički nikako hemijskim sredstvima zbog otrova koje sadrže“, rekao ja agronom Dekić.
Kupina za zdravlje i sopstvene potrebe
Zoran Kitić, osim maline, uzgaja i Čačanske kupine. Uzgaja ih za sopstvene potrebe, jer su bogate gvožđem i vitaminom C.
„Kupina je zdrava za anemične ljude, ali je zdravo i kupinovo vino koje sam počeo da pravim ove godine. Ako budem zadovoljan kvalitetom proširiću broj sadnica. Kupinu sam nabavio sa Instituta u Čačku, počeo sam sa 120 sadnica, a sada ih ima duplo više“.
Kupinovo vino leči anemiju, hroničnog umor, iscrpljenost i za lošu cirkulaciju. Zato je Zoran Kitić odlučio da krene sa njegovom proizvodnjom.
„Bitno je da se kupine dobro usitne rukama ili mikserom, dodaje se manja količina šećera, sve to zajedno mora da odstoji tri nedelje u buretu, najbolje bi bilo drveno, ali može i plastično. Nakon toga se pretače u druge posude u kojima stoji još dve nedelje i posle toga je spremno za upotrebu. Otkupna cena kupina je 1,50 evra po kilogramu, za sada nemam veliko tržište za prodaju, samo za rođake i prijatelje“, rekao je Kitić.
On je naveo da kupina više voli vodu nego malina, zbog toga se čeće zaliva, pa postaje sočnija, krpunija i slađa. Voli toplo vreme više od maline i bolje ga podnosi.
„Visoke temperature manje smetaju kupini nego malini, kod malina se stvaraju bele pege, ali one ne utiču na ukus i kvalitet“.
Osim što su dobre za zdravlje, kupine i maline, bez obzira na pad cene, isplativije su nego žitarice.
U novom izdanju emisije o poljoprivredi „Brazda“, pored priloga o malinaru Zoranu Kitiću, možete pogledati i priloge naših kolega: o vodeničaru Ranku Maksimoviću iz Grnčara, savete Siniše Nedeljkovića iz Stručne službe o krompiru, kao i priču o berbi borovnica na plantaži Aleksandra Milenkovića iz Štrpca.
Emisiju „Brazda“ realizuju televizije Mir, Herc, Puls i RTV Kim.
„Brazda“ se emituje svake nedelje od 11 časova na TV Kim. Ako propustite premijeru, pogledajte reprizu u ponedeljak od 10:30.