Nastavnik geografije Dragan Kukureković slobodno vreme provodi u voćnjaku. U tome uživa, pa se nada da će mu još više vremena posvetiti kada ode u penziju.
Prva stabla – poklon od monaha
Počeo je da se bavi voćarstvom kada su mu monasi iz manastira Visoki Dečani na poklon darivali dvadeset stabala šljiva. Na parceli od 40 ari sada ima dva voćnjaka: mladi, koji je zasejao pre godinu dana, kao i stariji koji ima šest godina.
“Stariji voćnjak je sada u fazi plodonošenja, prošle godine mi je dao odličan prihod kada su se svi žalili na prinos. Dobro sam istretirao voće hemijskim preparatima za zaštitu bilja, zalivao sam na vreme. U mladom voćnjaku imam oko 130 šljiva, uglavnom sterlejke. Pored njih, u starijem voćnjaku ima i valerija i čačanske rodne”, naveo je Kukureković i dodao:
“Šljiva sterlejka je karakteristična po tome što mnogo rađa, dok su druge poznate po tome što su aromatične. Poznate su po plodnosti i rodnosti, ali se razlikuju po boji i ukusu. Valerija služi isključivo za slatko, pravljenje džema i kompota, ali je odlična i za sušenje”, napominje on.
Kukureković je sadnice za novi voćnjak nabavljao u Lipljanu po ceni od 1,50 do 2 evra. Plod mladog šljivika očekuje tek sledeće godine.
Prihrana i orezivanje utiču na rod
On ističe da je prihrana šljiva veoma bitna kako bi plod bio dobar, a važnu ulogu ima i orezivanje. Dodaje da je bavljenje voćarstvom unosan posao od kojeg može dobro da se zaradi.
“Tokom zimskog perioda već sam počeo sa orezivanjem stabala, ali čekam proleće kao bih nastavio sa tim. Vrlo je bitno biljku očisiti od lastara (mladih grana). Čim temperatura pređe u plus, počinje se sa tretiranjem plavim i crvenim uljem. To su hemikalije koje štite koru i cvetni pupoljak od izmrzavanja, zatim se počinje se sa obradom zemljišta košenjem i okopavanjem. Važno je i zalivanje šljiva, zato sam iskopao bunar. Uskoro planiram i da uradim sistem snabdevanja vodom kap po kap”, kazao je Kukureković koji planira da voćnjak proširi i da zasadi novih 50 stabala šljive.
Voćarstvo baza, živina i zemljoradnja nadgradnja
Kukureković sa omiljenim voćarstvom namerava da “poveže” uzgoj ovaca i živine. Na površini od 1 hektara gaji raž, pšenicu i beli kukuruz. Od ovih žitarica pravi i prodaje integralno brašno.
“Planiram da ogradim voćnjak. Da ga ne bih klasično obrađivao i frizirao, kupiću desetak ovaca koje bi pasle travu, kao i nekoliko gusaka ili drugu živinu koja bi nosila jaja, čista i ekološka, koja bih kasnije prodavao”, rekao je Kukureković.
Detaljan pregled voćnjaka najvažniji
Inžinjer zaštite bilja Dejan Kovačević navodi da voćnjaci zatevaju prihranjivanje đubrivom tokom cele godine, ali da je jedna od najbitnijih aktivnosti u voćnjaku, sa aspekta zaštite bilja, detaljan pregled. Potrebno je ukloniti sve grane koje su slomljene pod teretom roda, kao i suve plodove koji i dalje vise na granama. Upravo su to mesta gde uzročnici bolesti prezimljavaju.
“Od jeseni se kreće sa tretiranjem kompleksnim đubrivima, sa više fosfora i kalijuma. U proleće se upotrebljavaju kan i vodotopljiva đubriva koja se primenjuju prilikom navodnjavanja sistemom kap po kap”, podestio je on.
Prerano cvetanje uništava voće
Blaga zima i visoke temperature nisu dobre za voće, a u ovo doba godine biljkama pogoduju hladne noći.
“Što je vreme hladnije, to je bolje za voće. Tokom noći ima mraza zbog kojeg biljke još nisu krenule da formiraju pupoljke. Ako se nastavi ovako toplo vreme, možemo uskoro da očekujemo da voće počne da cveta i ozeleni, što nije dobro za rod. Kod nas (na centralnom Kosovu) je karakteristično da mraza i temperatura u minusu ima i u aprilu i maju. Prerano cvetanje bi uništilo voće”, siguran je on.
Inžinjer zaštite bilja preporučuje da se orezivanje voća završi u proleće.
“Kada temperature porastu, moći će da se krene sa zimskim orezivanjem, kao i tretiranjm voća preparatima na bazi bakra i mineralnih ulja”.
Zimska prihrana za adekvatnu zaštitu voćaka
Prskanje preparatima na bazi bakra preporučljivo je i za malinjake, kupinjake i parcele pod jagodom, napominje Kovačević.
Zimska prihrana zauzima veoma važno mesto u kompleksnoj zaštiti voćaka, a izvodi se u periodu mirovanja vegetacije. Temperatura vazduha za vreme zimskog prskanja treba da je iznad 5 stepeni. Prskanje se obavlja po mirnom vremenu, bez vetra i padavina. Ukoliko na voćkama ima snega, ne treba ih prskati pošto se neće ostvariti adekvatna prihrana.