Inžinjer zaštite bilja Dejan Kovačević za RTV Kim naglašava da je za proizvodnju rasada nužno da proizvođač poseduje neophodno znanje.
Temperatura ključna za proizvodnju
“Pored znanja, neophodni su optimalni plastenici, oprema za proizvodnju rasada (stolovi, kontejneri), a od repromaterijala odgovarajući supstrati i originalna semena renomiranih svetskih proizvođača. Kada kažem supstrat, mislim na zemlju, humus”, napominje on.
Centralno Kosovo odlikuje kontinentalna klima, što zahteva da proizvodnja prvog ranog rasada (paprika i paradajz) počne oko 20. januara, dok se krastavac seje malo kasnije. Nakon toga sprema se rasad za sadnju van. Kovačević dodaje da se rasad sprema u dva ciklusa, te da je temperatura primarni faktor koji utiče na proizvodnju rasada.
“U trenutnoj fenofazi, za te biljke koje su u klijanju, njima je potrebna veća temperatura. Kada biljka nikne, temperatura polako mora da opada, pa se snižava i vlaga ako se pikira (jedna od tehnika proizvodnje presadnica)” kaže Kovačević koji je upozorio da na rasad mogu nepovoljno da utiču bolesti koje su prouzrokovane velikim procentom vlage i neadekvatnim zemljištem. Pored toga, štetu može pričiniti i loš intenzitet svetlosti.
“Korišćenje starog najlona može dovesti do izduživanja rasada i on će zbog toga da polegne, skoro isto kao da su ga napale bolesti. Što se tiče štetočina, one se u početku ne javljaju, naravno ako se radi sa sterilnim supstratom”, kaže on.
“Kvalitet rasada se vidi”
Na pitanje kako prepoznati kvalitetan rasad, Kovačević odgovara da se dobar rasad prepoznaje po tamno zelenoj boji, kao i nekim drugim specifičnostima.
“Paprika mora da bude elastična, savitljiva, nikako kruta. Ne sme da bude ni mnogo visok rast rasada, kao ni procvetao. Paradajz mora da bude optimalne visine. Jednom rečju- kvalitet rasada se vidi, to je zdrav rasad”.
Nova godina – novi ciklus proizvodnje
Porodica Jovanović iz Ugljara se već dve decenije bavi proizvodnjom rasada. Ova porodica je kvalitetnim radom iz godine u godinu napredovala, pa tako danas, na deset ari zemlje, imaju četiri plastenika. Ovakva vrsta proizvodnje, napominje Žarko Jovanović, zahteva rad tokom čitave godine.
“Kako se završi prolećna, odnosno jesenja, sezona imamo nekih 15 do 20 dana odmora, a onda se nastavlja sa daljom proizvodnjom. Sezona proizvodnje rasada je počela već početkom januara, kako bi u optimalnom roku, krajem marta, početkom aprila, stigao za rasađivanje u našim plastenicima”, kaže Jovanović.
Sa nabavkom repromaterijala kreće se od Nove godine, a prva setva se obavlja oko 15. januara. Proklijavanje se očekuje u prvih sedam do deset dana, a temperatura u plasteniku u fazi klijanja iznosi od 20 do 30 stepeni, objašnjava Jovanović.
Poljoprivreda podrazumeva improvizaciju
“Ovu temperaturu je u zimskom peridu dosta teško održati, ali se snalazimo. Koristimo podna grejanja i šporet. U poljoprivredi mora da se improvizuje”, ističe on i nastavlja:
“Za koji dan ćemo krenuti sa pikovanjem. Iz malih kontejnera presađujemo rasad u veće kontejnere i čase, gde će biti do prodaje. Radimo manje kontejnere da bismo u ovom zimskom periodu nekih 30 dana uštedeli na energiji, kako ne bismo zagrejavali ceo plastenik, već samo jedan njegov deo”.
Kalemi paprike, paradajza i lubenica za bolji prinos
Jovanović dodaje da stalno isprobavaju nešto novo, pa tako već nekoliko godina unazad rade manje količine kalema, čak i paradajza i paprike.
“U Evropi se to radi uveliko. Neke naše sorte koje nisu otporne na bolesti, pa kalemim na neke hibride koji imaju izuzetno dobar korenov sistem. Pokazuje se da je rasad dosta otporniji kada se odradi kalem. Radimo i kalem lubenice već treću, četvrtu godinu što se pokazalo izuzetno dobro. Prinos je veći za nekih 20 do 30 posto kod kalema lubenice. Prošle godine nabavili smo crni paradajz koji je dobar za dijabetičare, a u prodaji će biti i ove godine”, rekao je on.
Jovanović napominje da se kod rasada mora primeniti kompletna zaštita. Ističe da je nemoguće proizvesti kvalitetan rasad bez zaštite jer se uglavnom radi sa velikim brojem biljaka uz izraženu vlažnost vazduha.
“U prodaji je mnogo preparata koji nemaju karencu ili ona iznosi jedan do dva dana. (Karenca je vremenski period koji označava koliko posle prskanja proizvod ne sme da se upotrebljava). Tako da su to uglavnom kvalitetniji i zdraviji preparati na prirodnoj bazi, bazi bakra, ali prirodnog bakra”, objašnjava on.
Optimalna temperatura u plasteniku,kada su dani oblačni, treba da iznosi od 16 do 20 stepeni. Kada je sunčano vreme, poželjna temperatura je od 20 do 23 stepena.
Porodica Jovanović u zimskom periodu uzgaja samo spanać, jer se, prema navodima domaćina, “druge kulture ne isplate”. Spanać se prodaje po ceni od jednog evra za kilogram.
Sezona prodaje rasada počinje krajem marta. Cena rasada paprike iznosi 25 centi po korenu, paradajza 50 centi, a lubenice 1 evro.
U novoj poljoprivrednoj emisiji „Brazda“ pored priloga o proizvodnji rasada možete pogledati i priče naših kolega sa televizija Mir, Puls, Herc, Radio Goraždevca i produkcije Medija centra iz Čaglavice.
Poljoprivredna emisija emituje se svake nedelje od 11 časova na programu TV Kim. Repriza je u ponedeljak od 10:30.