U saopštenju navode da kao organizacija civilnog društva imaju zadatak da podrže izgradnju demokratskog društva sa institucijama koje vrše svoj posao u društvu vladavine prava.
„Ne može se izbeći utisak da lišavanje slobode lica osumnjičenih za organizovani kriminal nije iskorišćena u političke svrhe i surovu demonstraciju sile. Argument, da je većina uhapšenih lica iz redova Kosovske policije, nam daje za pravo da formiramo takvo mišljenje. Ista lica su mogla biti zadržana na poslu ili pozvana na informativni razgovor, ali je više nego očigledno da je jučerašnja metoda primene brutalne sile još jedan vid pritiska na zajednicu koja živi severno od reke Ibar“, ističu u saopštenju.
Postavljaju pitanje „da li izjava portparola KFOR-a Vinčenca Grasa da se operacija Kosovske policije odvija po nalogu Tužulaštva na celom Kosovu, ne samo na severu, i da nije uperena protiv Srba, već protiv osoba optuženih za korupciju i kriminal, znači da KFOR svojim nečinjenjem izlazi iz svog mandata, a to je održavanje mira. Nizom situacija kao što je neobezbeđivanje odlaska predsednika Srbije u selo Banje, situacije povodom hapšenja Marka Đurića, brutalnom intervencijom jedinice ROSU u novembru prošle godine, postavlja se pitanje kakav su cilj imale vežbe KFOR-a na severu pre dva meseca. Pitanje koje se nameće je da li KFOR planira da zaštiti Srbe onako kako ih je zaštitio u martovskom pogromu 2004-te godine“.
U saopštenju dodaju da ako se tome dodaju takse koje je uvela Priština, na proizvode iz Srbije i BiH, flagrantno kršenje ustavom garantovanog prava na jezik, kao i frekventnu upotrebu nesrazmerne sile, „videćemo da su svi suštinski elementi humane bezbednosti ugroženi“.
„Zabrana nabavke lekova za ustanove primarne zdravstvene zaštite od 2013. godine otežava lečenje stanovnika i uvelikoj meri ugrožava zdravlje kao jedan od elemenata humane bezbednosti. Uvođenjem taksi na robu iz Srbije i BiH otvaraju se vrata za plasiranje proizvoda sumnjivog porekla što najdirektnije utiče na hranu kao drugi elemenat ljudske bezbednosti. Te iste takse u kombinaciji sa zatvaranjem fabrika i pritiskom na male privrednike dovode do ugrožavanje ekonomske bezbednosti kao sledećeg elementa humane bezbednosti“, navodi se u saopštenju.
NVO Humani Centar Mitrovica izražava zabrinutost zbog neoglašavanja kosovskih nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima i „neosuđivanja brutalne uportebe nesrazmerne sile, koje bi to trebalo da urade kao nosioci demokratskih promena u društvu“, zaključuje se u saopštenju.


