Gara je, u intervjuu za Ekonomija onlajn rekao da su kosovske institucije dosledno tretirale pitanje nestalih lica kao prioritet i da Srbija politizuje ovu temu.
„Ono što se može reći jeste činjenica da su institucije Kosova, Vladina komisija, kosovska delegacija i sve državne institucije kontinuirano rešavale pitanje nestalih lica kao prioritetno pitanje. Neizbežno na skoro svim sastancima, čak i na nivou dijaloga, ali i drugim razgovorima na visokom nivou. Čak i na poslednjem sastanku, neizbežno jedno od pitanja kojima se obrađivalo sa visokim prioritetom ostaje pitanje nestalih lica.“
Konkretno, u ovom slučaju, u nastojanju da se sprovede deklaracija od 2. maja 2023. godine, ali i u pogledu funkcionalizacije Zajedničke komisije, čija bi jedna od ključnih odgovornosti ove Komisije, kako je naglasio Andin Hoti, predsednik Komisije, bila praćenje sprovođenja same deklaracije.
Nažalost, čak ni na poslednjem sastanku, na osnovu izjava zamenika premijera Bisljimija, ali i reakcije predsednika Komisije, gospodina Hotija, Srbija ne samo da nije delovala u pogledu sprovođenja deklaracije ili čak funkcionalizacije zajedničke funkcije kako je predviđeno u deklaraciji. Naprotiv, zatražila je mogućnost preispitivanja mandatnih obaveza koje su stupile na snagu od decembra 2024. godine“, rekao je on.
Govoreći o pristupu Srbije, Gara je dodao da ona nastavlja da ometa proces politizovanjem pitanja nestalih.
„Srbija je pokazala svoj kontinuirani pokušaj politizacije pitanja, u ovom slučaju teme nestalih lica, što posledično znači, pre svega, nespremnost da se sprovedu ili reše obaveze koje su predviđene deklaracijom od 2. maja, a neizbežno, među obavezama ili ključnim obavezama u ovom slučaju su i obaveze otvaranja arhiva srpskih institucija odgovornih za zločine genocidnih razmera ili čak obaveze da se bez odlaganja reše iskopavanja najobeleženijih lokacija na teritoriji Srbije“, rekao je on.
On je naglasio da Srbija odugovlači proces i ozbiljno izaziva porodice nestalih lica.
„Oni su povezani sa produžavanjem ili pokušajima Srbije da ne sprovede zajedničku deklaraciju, odnosno da se ne bavi obavezama, u ovom slučaju, posledično, kroz ovu politizaciju, Srbija nastavlja da odugovlači, bilo da je u pitanju pružanje informacija iz svojih arhiva, nastavlja sa svojom nevoljnošću da podaci iz svojih arhiva budu dostupni procesu, i nastavlja u ovom slučaju sa svojom spremnošću da dozvoli iskopavanja na lokacijama označenim sa visokim prioritetom, kao u slučaju Batajnice i drugih lokacija, što neminovno u ovom slučaju izaziva i opterećuje proces, pre svega za porodice i rođake samih nestalih lica“, rekao je on.
Dana 11. septembra, nova runda dijaloga za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije u Briselu završena je bez ikakvog napretka, pri čemu je Kosovo insistiralo na potpunoj primeni Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa, dok je Srbija tražila da se prvo sprovede deo koji se odnosi na Zajednicu opština sa većinom srpskog stanovništva.
Glavni pregovarač Kosova, Besnik Bislimi, izjavio je nakon sastanka sa glavnim pregovaračem Srbije, Petrom Petkovićem, i evropskim izaslanikom, Peterom Sorensenom, da insistira da se pitanje vezano za komisije za nestala lica sprovodi odvojeno.
Ali, Bislimi je rekao da nije bilo moguće osnovati komisiju za nestale osobe jer se Srbija verovatno „povukla iz sporazuma o mandatu, koji smo zaključili krajem decembra prošle godine, rekavši da žele ponovo da intervenišu u dokumentu, koji nije prihvatio ni Brisel ni naša strana“.
Komisija za nestala lica je deo Zajedničke deklaracije o nestalim licima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, kao deo dijaloga za normalizaciju odnosa. Dana 17. decembra 2024. godine, Kosovo i Srbija su se složili da sprovedu ovu deklaraciju.


