Nakon nove runde dijaloga u Briselu, Bislimi je rekao da sada predstoji da se predstavnici delegacija Kosova i Srbije „u narednim nedeljama sastanu i utvrde prve prioritete rada zajedničke komisije“.
„Konačno smo uspeli da funkcionalizujemo Zajedničku komisiju za nestala lica. Ostaje da se u narednim nedeljama sastanu naši zamenici i definišu prvi prioriteti rada ove komisije“, izjavio je Bisljimi po završetku sastanka, prenosi RSE.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu, Piter Sorensen, vodio odvojeno sa Bislimijem i glavnim pregovaračem Srbije Petrom Petkovićem.
Po završetku tih sastanaka, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Nova runda dijaloga održana je nakon Sorensenove posete Prištini i Beogradu prošle nedelje.
Po pitanju nestalih osoba, kosovski premijer Aljbin Kurti i predsednik Srbije Aleksandar Vučić su se 2023. godine saglasili o Zajedničkoj deklaraciji o nestalim licima.
Strane su se dogovorile o punoj primeni ove deklaracije tokom trilateralnog sastanka glavnih pregovarača u decembru 2024. godine u Briselu.
Prvi sastanak komisije bio je planiran za januar, ali srpska strana tada nije prihvatila učešće zbog, kako je navela, zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Današnji sastanak prvi je u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova u ovoj godini.
Tokom posete Prištini 14. januara, Sorensen je, govoreći o dijalogu, rekao da „ima nade da će 2026. godina doneti ono što 2025. nije“.
„Ono što ćemo mi učiniti jeste da obezbedimo da strane sednu i razgovaraju. Moramo pronaći način da se to dogodi“, istakao je Sorensen u Prištini.
On je dodao da će raditi na pronalaženju načina da Beograd i Priština započnu razgovore na visokom nivou u cilju normalizacije odnosa.
Kosovo i Srbija nisu održali sastanak na visokom nivou još od 2023. godine, nakon porasta tenzija usled napada grupe naoružanih Srba na Kosovsku policiju na severu Kosova, u septembru te godine.
Kurti, za koga se očekuje da predvodi vladu i u narednom, trećem četvorogodišnjem mandatu – uslovio je nastavak dijaloga izručenjem osumnjičenog za napad u Banjskoj kod Zvečana, u kojem je ubijen jedan policijski narednik, Milana Radoičića.
Radoičić je u vreme napada bio potpredsednik Srpske liste, najveće partije kosovskih Srba, i preuzeo je odgovornost za napad. Beograd je odbio da ga izruči Kosovu, a navodi se da se slobodno kreće po Srbiji.
I Srbija ima svoje uslove u dijalogu, što je Petković ponovio i nakon sastanka sa Sorensenom 16. januara u Beogradu.
Glavni pregovarač Srbije poručio je da napredak u dijalogu koji posreduje Evropska unija zavisi od spremnosti Kosova da formira Zajednicu opština sa srpskom većinom.
Kosovo i Srbija su 2023. godine postigli Sporazum o putu ka normalizaciji, poznat kao Ohridski sporazum, ali njegova primena još uvek izostaje.
Jedna od tačaka tog sporazuma jeste i formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, ali Priština do sada nije preduzela korake ka ispunjenju te obaveze.


