Prema tim navodima, Vašington nastoji da Alijansu vrati na „strogo evroatlantski odbrambeni savez“, ograničavajući takozvane „aktivnosti van područja“ koje prevazilaze osnovne zadatke NATO-a – odbranu i odvraćanje.
SAD su, kako se navodi, signalizirale da žele da postepeno okončaju NATO-om predvođene misije u Iraku i na Kosovu, što izaziva posebnu zabrinutost među evropskim saveznicima, iako su razgovori o tome još u ranoj fazi.
KFOR, međunarodna mirovna misija odobrena od strane Ujedinjenih nacija i uspostavljena 1999. godine nakon jugoslovenskih ratova, trenutno broji oko 4.500 vojnika.
Viša saradnica za politiku u Savetu Evrope za međunarodne odnose Enđeluše Morina, ocenila je da misija ostaje „nezamenljiva“ za regionalnu bezbednost. Upozorila je da bi eventualno povlačenje NATO-a moglo da “ohrabri srpske separatiste na severu Kosova, kao i da proizvede efekat presedana među etničkim Srbima u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini”.
„Prilično smo zabrinuti zbog pokušaja gašenja misije”, izjavio je jedan visoki NATO diplomata, upozorivši da „stvari na zapadnom Balkanu mogu brzo eskalirati“.
Zvaničnik NATO-a rekao je za Politico da „ne postoji vremenski okvir povezan sa NATO misijom u Iraku… niti sa KFOR-om“, dodajući da se misije „zasnivaju na potrebama, periodično preispituju i prilagođavaju kako se okolnosti razvijaju“.
Za sada nije doneta odluka o okončanju nijedne operacije, a za početak ili završetak misije potrebna je saglasnost svih 32. saveznika.
Kako se navodi, inicijativa Vašingtona deo je šire politike administracije predsednika Donalda Trampa, koja teži smanjenju američkih obaveza u inostranstvu i redefinisanju prioriteta spoljne politike ka „osnovnoj nacionalnoj bezbednosti“.
Istovremeno, američki zvaničnici poručuju da su SAD i dalje posvećene evropskoj bezbednosti.
Zamenik šefa Pentagona Elbridž Kolbi izjavio je da „ne može svaka misija biti najviši prioritet“ i da je ključno da evropske snage mogu da „se bore, opstanu i pobede u scenarijima koji su najvažniji za odbranu Alijanse“.


