Predizborna kampanja za parlamentarne izbore koji će se na Kosovu održati 9. februara ove godine, odmakla je gotovo do polovine. Retorikom albanskih političkih partija dominiraju velika obećanja, potcenjivanje opozicije i projekcije brzog priključenja evroatlantskim strukturama, ocenili su za Kim radio novinari nekoliko kosovskih medija na albanskom jeziku koji pažljivo prate najaktuelniji politički proces.
Iako građane najviše zanima šta političke partije nude u društveno-ekonomskom smislu, o ovim temama se nužno ne govori, posebno ne u konkretnoj perspektivi.
Ekonomska obećanja i realnost
„Političke stranke na Kosovu imaju tendenciju da se više fokusiraju na prošlost tokom kampanje nego da nude alternative za budućnost“, navela je za Kim radio Teuta Arifaj, novinarka i urednica ATV-a.
„U kampanji koju vodi, vladajuća stranka (Samoopredeljenje) do sada nije ponudila nikakav konkretan plan šta misli da bi trebalo drugačije da radi u naredne četiri godine. Štaviše, ova partija je uglavnom fokusirana na ’uspehe‘ u pogledu vladavine prava na severu Kosova. Samoopedeljenje, takođe, provodi veliki deo kampanje rugajući se opoziciji što, nažalost, dobro funkcioniše kao zabava za mase“, kazala je ona.
Međutim, predmet Kurtijevog smisla za šalu nedavno je bio ceo jedan grad – Prizren. Nazvao ga je „prestonicom pekara, pekmeza od krušaka i goranskih poslastičarnica“. Na njegov komentar reagovali su mnogobrojni predstavnici opozicionih partija ocenama da je u pitanju uvreda upućena „kulturnoj prestonici Kosova“.
Arifaj je dodala da, sa druge strane, opozicione političke stranke olako daju teško ostvariva obećanja.
„Milioni se obećavaju tu i tamo… Za velika ulaganja i promene u zdravstvu i obrazovanju“, dodala je uz konastataciju da, nažalost, nijedna politička stranka do sada nije uspela da iskoreni korupciju i nepotizam.
Na ekonomski aspekt su se, po rečima Špata Bljakcorija (Shpat Blakcori), novinara TV1, fokusirale Demokratska partija Kosova (PDK) i Demokratski savez Kosova (LDK), dve najveće opozicione stranke.
„Obećali su velike investicije ako dođu na vlast“, rekao je on.
Treća velika opoziciona partija Alijansa za budućnost Kosova (AAK) u glavnom fokusu ima pitanje bezbednosti.
„Kažu da će vrlo brzo uključiti Kosovo u NATO, ne dajući konkretna objašnjenja za to“, dodao je.
I Bljakcori smatra da najveća stranka (Pokret Samoopredeljenje) još uvek nije predstavila svoj budući upravljački program.
„Aktuelni premijer (Aljbin Kurti) je uglavnom govorio o postignućima svoje vlade i više napadao opoziciju. Prema njegovim rečima, opozicione stranke nisu dovoljno reformisane“, kazao je on.
Novinar Kljan (Klan) Kosova Besnik Tahiri smarta da ekonomske teme dominiraju predizbornom kampanjom i to u formi obećanja.
„Obećanja boljitka života, povećanja plata i penzija, ali i obećanja stipendija studentima, kao i kapitalnih projekata poput izgradnja puteva, pruga i fudbalskih stadiona“, rekao je on za Kim radio.
Demokratski savez Kosova (LDK) je u svom izbornom programu, recimo, predvideo osnivanje kosovske nacionalne avio-kompanije sa četiri do osam aviona, koja bi se fokusirala na destinacije u kojima živi velikim broj pripadnika kosovske dijaspore. Naravno, velika je nepoznanica koliko bi takav poduhvat bio rentabilan i realno lako ostvariv.
Tahiri je u ovoj predizbornoj kampanji, primetio jednu razliku u odnosu na prethodne na Kosovu.
„Odnosi i dijalog sa Srbijom se ne pominju“, kazao je.
Etnička pitanja i zapaljiva retorika
Koalicija nevladinih organizacija „Demokratija na delu“ je saopštila da se od početka predizborne kampanje primećuju huškački i jezik mržnje na političkoj osnovi, kako na političkim skupovima, tako i u komentarima na onlajn platformama.
„Takav jezik se uglavnom koristio tokom aktivnosti stranke na vlasti, Samoopredeljenja, ali ni druge partije nisu napravile izuzetak. Ako političke stranke koriste zapaljivu retoriku usmerenu na etničke podele, to može pogoršati odnose između zajednica“, smatra Teuta Arifaj.
Ona je naglasila da ukoliko u predizbornoj kampanji bude dominiralo naglašavanje etničkih pitanja ili teritorijalnih sporova, to može izazvati nepoverenje i povećati znatne napetosti koje i onako već postoje na Kosovu.
„Ove etničke podele i jezik koji se koristi nije usmeren prema svim etničkim zajednicama već, nažalost, prema srpskoj. Na kraju, kako će kampanja uticati na međusobne odnose zavisiće od političkih aktera. U situacijama kada je istorija nepoverenja već duboka, odgovorna politička retorika i inkluzivni pristupi imaju ključnu ulogu u izgradnji stabilnijeg društva“, dodala je.
Međutim, Besnik Tahiri je mišljenja da aktuelna kampanja neće imati poseban uticaj na odnose među pripadnicima različitih etničkih zajednica na Kosovu.
„Političari su oprezniji, spominju ponekad Srbiju, ali u kontekstu odnosa, dok se srpska zajednica ne spominje naročito. Smatram da je to dobro“, kazao je on.
„Za žaljenje je što u ovoj fazi najveće političke stranke na Kosovu ne govore dovoljno o manjinskim pitanjima“, naveo je Špat Bljakcori.
„U programima političkih partija na Kosovu stoji da će se fokusirati na manjine, ali do sada, kao što smo videli u kampanji, o tim temama nije bilo reči“, dodao je.
Uloga nevećinskih zajednica i njihova politička snaga
Uloga partija koje predstavljaju nevećinsko stanovništvo je veoma značajna u kosovskom političkom sistemu. Nevećinske zajednice imaju zagarantovanih 20 mesta u Skupštini Kosova. Ovaj okvir im formalno omogućava da budu nezaobilazan faktor u parlamentarnim procesima, bez obzira na brojnost pripadnika njihovih zajednica u ukupnoj populaciji.
„Biće interesantno videti da li se situacija na terenu promenila u vezi sa Srpskom listom – da li ova stranka i dalje ima veliki uticaj u srpskoj zajednici i da li će osvojiti većinu glasova. U svakom slučaju, Srpska lista i ostale stranke će igrati važnu ulogu, kako zbog institucionalnih garancija, tako i zbog njihove potencijalne uloge u formiranju vlasti“, smatra Teuta Arifaj.
Špat Bljakcori je za Kim radio rekao da se u albanskom delu kosovske javnosti „u medijskom smislu ne pridaje veliki značaj programima koje zastupaju manjinske stranke“.
„Fokus manjinskih partija je da obezbede što više glasova pripadnika zajednica koje predstavljaju“, kazao je.
Besnik Tahiri ulogu nevećinskih zajednica ocenjuje kao vrlo važnu, ali – posle izbora.
„Kada se bira novi premijer, u Vladi Kosova će glas zajdenica, posebno srpske, biti bitniji nego što je bio ranije“, rekao je on.
Međunarodni uticaj
Evropska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) često ističu važnost slobodnih i poštenih izbora na Kosovu. Kroz javne nastupe svojih zvaničnika, pozive na transparentnost i nepristrasnost izbornog procesa, šalju poruke koje imaju za cilj da podstaknu političke aktere na odgovorno ponašanje. Takvi apeli mogu uticati na ton kampanja i važno je pratiti ih u odnosu na predizbornu retoriku, a posebno u kontekstu nedavne promene u Beloj kući i varnica na liniji Vašinton – Berlin.
„Direktno, naravno, nema uticaja“, kazala je Teuta Arifaj.
„Međutim, poznat je uticaj koji međunarodna zajednica ima na političke faktore na Kosovu. Tokom izborne kampanje manifestuje se na veoma suptilan način, uglavnom kroz diplomatske poruke, tehničku podršku i oblikovanje političkih prioriteta. Iako su direktne intervencije retke, politički akteri često prilagođavaju svoje strategije i poruke u skladu s očekivanjima i vrednostima koje promovišu međunarodni partneri“, kazala je.
Veliki uticaj zapadnog dela međunarodne zajednice na predizobrnu kampanju prepoznaje Špat Bljakcori.
„Posebno su opozicione stranke mnogo govorile o međunarodnoj zajednici, optužujući vladajuću stranku da je narušila odnose sa SAD i EU, jer je Kosovo i dalje pod kaznenim merama. Tako da se o ovom pitanju najviše raspravlja među opozicionim partijama koje traže glasove prikazujući vladajuću stranku kao nesposobnu da održava prijateljske odnose sa međunarodnom zajednicom“, rekao je on za Kim radio.
Uticaj, ali tihi, sagledava i Besnik Tahiri.
„SAD i EU imaju tihi uticaj uvek kada su na Kosovu parlamentarni izbori. Njihova uloga je važna ako dođe do koalicije“, primetio je on.
Kriza ili koalicija
Kako stvari trenutno stoje, razlike između četiri najveće političke stranke na Kosovu su tolike da je potencijalne postizborne koalicije unapred vrlo teško sagledati i pitanje je da li one uopšte dolaze u obzir, navela je Teuta Arifaj.
„Nijedna od tri glavne opozicione stranke nije izrazila želju da nakon izbora sarađuje sa Samoopredeljenjem u eventualnoj koaliciji, a to čak i Samoopredeljenje odbija“, rekla je.
Međutim, na osnovu dosadašnjih iskustava, građani na Kosovu često bivaju iznenađeni formiranjem neprincipijelnih koalicija.
„Dosadašnje koalicije su građene na principu preliminarne raspodele pozicija počev od pozicije premijera, predsednika Skupštine Kosova do ministarstava i drugih. Ali, svi ovi sporazumi mogu se preispitati samo nakon izbora. Trenutni izborni proces, međutim, ne garantuje da će biti zaključen pobedom samo jedne stranke, odnosno da bi bilo koji od konkurentskih subjekata mogao sam da vlada. Zato mislim da će na Kosovu, posle izbora, pre biti političke krize i blokade, nego stvaranja koalicije“, dodala je Arifaj.
Razlog iz koga političke stranke za sada odbijaju da govore o mogućim koalicijama može biti čekanje rezultata izbora koji će, izvesno, biti odraz njihove prave snage.
„Istorija nas uči da su stranke na Kosovu formirale koalicije prema uskim interesima, iako su se ideološki mnogo razlikovale. Međutim, do sada smo primetili polarizujući jezik vladajuće stranke u odnosu na opozicione partije. Nije isključena mogućnost stvaranja opozicionog bloka nakon ovih izbora“, smatra Špat Bljakcori.
Ni Besnik Tahiri ne otpisuje mogućnost postizbornog koalicionog bloka.
„Sve stranke se pripremaju, a posebno one koje su u opoziciji. Matematika kako do toga uslediće posle 9. februara“, jasan je on.
Digitalne kampanje i društvene mreže
Sve političke partije na Kosovu intenzivno koriste društvene mreže tokom predizborne kampanje.
„Konkretno, Demokratski savez Kosova (LDK) je uložio puno novca u društvene mreže, u poređenju sa drugim strankama. S druge strane, mnogi političari iz vladajuće stranke izraženo odbijaju sučeljavanje sa političkim konkrentima u televizijskim emisijama i više vole da na društvenim mrežama iznose svoje ideje”, zaključio je Špat Bljakcori.
Prema poslednjim podacima koje je sa javnošću podelila „Demokratija na delu“ političke stranke su od početka kampanje već potrošile oko 25 hiljada evra za reklame društvenim mrežama.
„Najvise se koristi Fejsbuk, pa onda Instagram, Tviter i Jutjub. Takođe, politički lideri putem svojih profila često direktno komuniciraju s građanima, što smatram da stvara percepciju dostupnosti i transparentnosti. Mnoge stranke koriste i Vatsap i Vajber grupe za koordinaciju aktivnosti i širenje informacija unutar svojih baza. S obzirom na značajan broj građana Kosova koji žive u dijaspori, društvene mreže omogućavaju strankama da ostanu u kontaktu i sa ovom ključnom demografskom grupom i potaknu ih na glasanje“, pojasnila je za Kim radio Teuta Arifaj.
Političke stranke kosovskih Albanaca, inače, već neko vreme koriste društvene mreže i digitalne platforme kao ključne alate za komuniciranje sa biračima i to ne samo tokom predizborne kampanje. To čine i radi promovisanja političkih poruka i mobilizacije podrške, posebno među mlađim generacijama.
Iako partije koriste društvene mreže da se direktno povežu s biračima, mnogi na Kosovu i dalje izražavaju sumnju u efikasno implementiranje njihovih obećanja. Šta će biti stvarne koristi od njih? Da li građani mogu prepoznati realnu nadu u politici koja se stalno vraća na prošlost? Dok su političke stranke fokusirane na rivalstvo i optužbe, obični ljudi na Kosovu su skeptični i čekaju da vide da li će nova vlast doneti stvarne promene ili će to biti samo još jedan ciklus (praznih) predizbornih obećanja bez konkretnih rezultata.