U novogodišnjoj poruci koja je dostavljena KIM radiju, Fejt je naveo da mu je privilegija što kao međunarodni civilni predstavnik na Kosovu, pomaže mladoj Republici u ključnim ranim godinama nadgledane nezavisnosti. Fejt dodaje da će uz bezrezervnu podršku sponzorskih vlada, Međunarodne civilne grupe i ekspertske savete Međunarodne civilne kancelarije, nastaviti da radi sa vladom i opštinama na izgradnji institucija moderne evropske države.
“Tokom ove četiri godine proživeo sam mnoge trenutke sreće, gledajući mladu zemlju kako kreativnošću i snagom izlazi iz mračnog desetleća sukoba i etničkog razdora. Napredak je najočigledniji u procesu decentralizacije u kojem su formirane nove opštine sa srpskom većinom. Nedavno sam imao priliku da posetim tri opštine sa srpskom većinom na istoku Kosova, Parteš, Klokot/Vrbovac i Ranilug, i impresioniran sam rezultatima napornog i posvećenog rada koje su mi s ponosom predstavili predsednici i službenici tih opština. Novi put sada povezuje nekoliko etnički mešovitih sela između Klokota i Mogile, olakšavajući međusobni kontakt Srba i Albanaca u opštini”, navodi Fejt u pisanoj poruci.
Međunarodni civilni predstavnik ocenjuje da se na Kosovu danas grade nove opštinske zgrade, a u opštinama funkcionišu policijske stanice koje građane štite od kriminala i nasilja.
“Moj mandat se zasniva na Sveobuhvatnom predlogu za rešenje statusa, marljivo stvorenom tokom dugih pregovora koje je predvodio bivši finski predsednik Marti Ahtisari 2006. i 2007. godine. Nedavno sam se sreo sa predsednikom Ahtisarijem u Finskoj, gde smo razgovarali o rezultatima postignutim tokom četiri godine nadgledane nezavisnosti i on deli moje mišljenje da je veći deo našeg posla završen, da je Kosovo spremno da stane na sopstvene noge”.
Međutim, Fejt ističe da je, pre nego što Međunarodnoj upravljačkoj grupi predloži okončanje nadgledane nezavisnosti Kosova, potrebno završiti niz važnih zadataka.
“Skupština Kosova je trenutno u procesu donošenja odluka o dva zakona bitna za zaštitu jedinstvene i raznolike baštine Kosova, zakoni o zaštiti Velike Hoče i Istorijskog centra Prizrena. U tom kontekstu sam zabrinut zbog toga što dok čekamo usvajanje ovih zakona možemo videti nalet novih i nekontrolisanih građevinskih aktivnosti u prelepom centru Prizrena. Takođe radimo sa Vladom i Skupštinom Kosova na zakonu o javnom emiteru, RTK, sa odgovarajućim garancijama za televizijski kanal na srpskom jeziku koji će pokrivati celo Kosovo. Ovi zakoni su hitno pitanje za Skupštinu i očekujem njihovo usvajanje početkom naredne godine”, kaže Fejt.
Fejt dodaje da u međuvremenu, Vlada i njene institucije, u godini koja će verovatno biti poslednja godina nadgledane nezavisnosti, moraju dokazati, sposobnost da nastave sa ispunjavanjem svojih obaveza, kako međunarodnih tako i domaćih, kao i da će ostati verni multietničkom karakteru Kosova.
Najvažniji zadatak koji preostaje, prema oceni međunarodnog civilnog predstavnika, jeste decentralizacija na severu Kosova i formiranje nove opštine Severna Mitrovica kao dela ovog procesa.
“Postoji potreba za većom saradnjom između severa i juga, ali već vidim pozitivne signale na terenu. Kosovski Srbi se sve više javljaju za vladine usluge na severu, a Opštinski pripremni tim je u stanju da slobodnije realizuje kapitalne projekte kojima se popravlja kvalitet života običnih građana. Ljudi u tim severnim oblastima su građani Kosova, i sada je odgovornost Vlade Kosova da pokaže svoju punu posvećenost njima. Kontakti sa srpskom zajednicom moraju biti razvijeni i produbljeni – to nema alternativu. Pun suverenitet Kosova u njegovim severnim opštinama će se postići ne policijom i oružjem, već mudrim i plemenitim vođstvom koje razume i poštuje mišljenja svih zajednica.
Blokade puteva, kao i prećutna politička i ekonomska podrška koja ih omogućava, neprihvatljiva su opstrukcija slobode kretanja i tužan korak unazad za Balkan, i nedostojne su regiona koji teži punom članstvu evropskoj porodici naroda. Parafrazirajući pokojnog predsednika S.A.D. Ronalda Regana mogu samo da pozovem predsednika Srbije Borisa Tadića i ljude sa severa Kosova da „sruše ove barikade“, napisao je Fejt.
U novogodišnjoj poruci predstavnik Međunarodne civilne kancelarije ocenjuje da je život na Kosovu i dalje težak za mnoge njegove građane.
“Duboko saosećam sa svima onima koji se sa malim sredstvima bore da prežive. Preostale tegobe su u priličnoj meri izazvane kontinuiranim nefleksibilnim stavom Srbije u pogledu Kosova. Ta nefleksibilnost šteti kako Srbiji tako i Kosovu, i nema mesto u modernoj Evropi. Kosovo i Srbija, sa dugom zajedničkom istorijom i bliskim ekonomskim vezama, trebalo bi da sarađuju radi dobrobiti svih njihovih građana. Nerazumno je da odlično crveno vino sa juga Kosova zbog birokratskih prepreka bude sprečeno da stigne do svojeg glavnog izvoznog tržišta u Srbiji, kao i da fabrika nameštaja sa severa bude u riziku od gubitka klijenata jer ne može da izvozi svoju robu”, ocenjuje Fejt.