U okviru projekta kojeg je podržala Višegradska Fondacija, Aktiv je organizovao osmodnevno studijsko putovanje i razmenu iskustava sa srodnim organizacijama u gradovima Evropske unije: Budimpešti, Bratislavi i Češkom Tešinu.
Na početku putovanja, Republikon Fondacija kao liberalni tink-tenk iz Budimpešte je grupi sa Kosova približila probleme mađarskog društva, kao i svoj rad i iskustva u predstavljanju svojih preporuka predstavnicima vlasti i opozicije, te medijsku sliku u zemlji, što je kosovsku delegaciju umnogome podsetilo na stanje u Srbiji.
U Matias Bel Institutu u Bratislavi, grupi predvođenoj Aktivom je prezentovano istraživanje Svetluše Surove, Slovakinje srpskog porekla, koja je obelodanila brutalan odnos slovačkih vlasti prema romskoj manjini, naročito tokom pandemije kovida-19. O samoj organizaciji i njenom radu i značaju više je govorio jedan od njenih osnivača Abel Ravaš, koji je političku karijeru zamenio angažovanjem u nevladinom sektoru. Međutim, tokom našeg boravka je objavio svoju ponovnu samostalnu kandidaturu na izborima u septembru.
Najzanimljiviji deo puta, i svakako onaj koji je po svom karakteru naročito privlačan za kosovsku delegaciju, čiju polovinu čine Srbi iz severnog dela, je poseta Češinu/Češkom Tešinu. Lep srednjeevropski grad smešten na obalama reke Olze, u kojem dominira arhitektura inspirisana Pragom i Bečom, istovremeno je mesto podele Čeha i Poljaka. Domaćini iz Instituta za moderan razvoj, Poljaci koji predstavljaju manjinu od oko 10% u češkom delu grada, posvetili su se objašnjavanju svojih problema i instrumentima za njihovo prevazilaženje.
Naime, ovom istorijskom regionu EU je posvetila posebnu pažnju, pa su i u jednom i u drugom delu grada otvorene informativne kancelarije koje finansiraju i upravljaju zajedničkim projektima. Ono što je praksa pokazala je da i nakon skoro 20 godina od zajednikog pristupanja Uniji, institucije u oba dela grada češće nalaze način da se konfrontiraju umesto da rešavaju probleme.
Istovremeno, iako su nacionalizmi na periferijama država na visokom nivou, građani se trude da žive u međusobnoj toleranciji, pa postoji i značajan broj mešovitih brakova.
Reka Olza, koja protiče ovim delom Moravske Šlezije, na svojoj poljskoj obali naseljava tek desetak Čeha, dok na češkoj strani u regionu poznatom kao Zaolžje (iza reke Olze) živi i radi nekoliko desetina hiljada Poljaka.
Iako su lako uočljive brojne sličnosti sa situacijom u Mitrovici, reka Olza je u Češinu/Češkom Tešinu, ujedno i granica između dve države.


