Očekavanja koja su stavljena pred ženu su nerealna i za nju opterećujuća, kazala je psihološkinja prof. dr Biljana Jaredić.
Ipak, poručila je, ne smemo zaboraviti da su društvene mreže izrežirana „stvarnost“ i da objavljeni sadržaji ne oslikavaju svakodnevicu sa svim njenim problemima, lošim odnosima, usamljenostima, već da se na njima svesno plasiraju trenuci sreće, zadovoljstva, uživanja i sve to propušteno kroz najfinije filtere. Kratko rečeno, one su „koncentrat sreće“ a to posmatrače koji nemaju izgrađenu ličnost i svest o sopstvenoj vrednosti opterećuje i stvara osećaj neispunjenosti, tuge i promašenosti.
„Mobilni uređaji sa sobom ne nose samo negativne uticaje. Ima pozitivnih strana, ali jedna od negativnih je izmenjena slika stvarnosti koju dobijamo objavama na društvenim mrežama u partnerskim i drugarskim relacijama koja se razlikuje od one u realnom životu“, smatra ona.
Profesorka Jaredić je istakla da se ljudski život uvek odvija na dva nivoa.
„Jedan je taj apstraktni, koji smo ranije imali – u našim mislima i u našim kognitivnim obradama, a drugi – konkretno ponašanje, gde smo u kontaktu sa spoljnim svetom i realnošću. Veći deo tog apstraktnog se preselio u mobilne telefone, na društvene mreže, ajpede i kompjutere“, dodala je ona.
Pozitivne strane društvenih mreža su neosporne, smatra i Svetlana Milićević iz NVO „Domovik“. Ipak, istakla je da brojna istraživanja pokazuju da su žene na društvenim mrežama izloženije napadima u odnosu na muškarca.
„Žena je na Instagram profilu nedavno podelila iskustva o stanju u porodilištima i tretmanu na porođaju, a pored toga objavila je i serijal uvreda koje je dobila nakon tih objava“, ilustruje Milićević.
Prema njeni rečima, ljudi su danas osnaženiji da komentarišu, upotrebljavaju uvredljive reči kada su „online“ i iza lažnih profila, jednostavno imaju više slobode da to rade. U tom slučaju dokazano je da je žena pogođenija i osetljivija na takve vrste komentara.
„Treba da radimo na edukaciji i osvešćivanju i postoji jedna izreka ‘društvene mreže nisu život’. Poenta je da se samoosvestimo, da informacije koje primamo ne uzimamo zdravo za gotovo i da se kritički odnosimo prema bilo kom sadržaju koji postoji na društvenim mrežama“, naglasila je Milićević i dodala da pored brige o telu, neophodno je voditi računa o mentalnoj higijeni.
Profesorka Biljana Jaredić kaže da se u svojoj praksi susrela sa mladima i ženama koje su bile omalovažavane na društvenim mrežama. One bi trebalo da budu jedan vid zabave, a to koliko nas pogađaju govori o tome koliko su one postale deo našeg psihičkog života i svakodnevnog funkcionisanja.
„Imala sam brojne primere u psihološkom savetovalištu, razgovarala sam sa ženama koje su žrtve nasilja na internetu. Bilo je različitih slučajeva, bilo da su pronašle prijatelje ili ostvarile veze putem interneta ili da su bile omalovažavane, vređane i šikanirane na društvenim mrežama“, dodala je ona.
Na pitanje kako žene prevazilaze ovakve situacije i da li su sklone tome da u njima izazovu frustracije ili su sposbne da odbace negativno, profesorka Jaredić je kazala da nije moguće generalizovati, jer se razlikuju mlade osobe od žena koje su zrele i jasnije prave razliku između realnog i virtuelnog sveta.
„Mladi nisu integrisane ličnosti, posebno u periodu adolescencije. Za žene, sa druge strane, jako je važno da upoznaju sebe i zavole sebe“, dodala je ona.
Milićević je istakla da je važno i kako se prima informacija naglašavajući da mlad čovek ne prima isto informaciju kao stariji.
Poruka naših sagovornica je da ako ste zabrinute za svoje mentalno zdravlje, važno je da potražite pomoć. Zapamtite niste same i postoji uvek nada za oporavak. Mentalno zdravlje žene je važno za sve.


