“Oko 80% njih smatra da su lokalni novinari ti na koje bi trebalo da se oslone za prvobitnu informaciju. Oni do tih portala dolaze posredstvom društvenih mreža, pa bi to mogao da bude neki signal lokalnim medijima da bi trebalo da budu još aktivniji na društvenim mrežama”, kazao je Zoran Savić, aktivista u NVO Aktiv i nekadašnji novinar.
Na pitanje šta mladi odgovore kada ih pitaju šta im fali u lokalnim medijima, on je naveo – više lepih vesti. Primećuje da njih ima, lepih priča ima, ali ih velike političke teme progutaju.
Način na koji o jednom događaju izveštavaju redakcije iz srpskih sredina i albanske redakcije na Kosovu, razlikuje se u mnogome, naglasio je Savić oslanjajući se na informacije koje je prikupio monitorišući rad medija na ovom području.
Na osnovu kontinuiranog prisustva u medijima, što kroz konkretnu novinarsku angažovanost na terenu, što kroz monitoring, Savić je zaključio da su mediji na srpskom jeziku izuzetno korektni, profesionalni i odgovorni, naročito u kriznim situacijama.
Sa druge strane, albanske redakcije su pre samo par meseci, napravile ogroman propust retrospektivno izveštavajući o Martovskom pogromu.
“Ako se mi 20 godina bavimo istim narativom, onda nešto zaista nije u redu. Koliko god da nastojimo i kao civilno društvo i kao novinari i kao profesionalci da razbijemo tu barijeru u kojoj oko istog događaja mi gledamo pet različitih interpretacija, to neverovatno zvuči. To je jedan od tih negativnih primera” istakao je on.
Procenio je da međusobna saradnja među novinarima iz srpske i albanske zajednice postoji i da je sasvim dobra na individualnom nivou. Ipak, neke ozbiljne međuredakcijske saradnje još nema.
On je istakao da je profesionalna saradnja srpskih i albanskih medija od ogromne važnosti, naročito za sever Kosova, koji je, kako je primetio, najaktuelnija tema na celom Kosovu već par godina.
Poručio je da bolja koordinacija, razmena informacija smanjuje prostor za plasiranje neistina, što je nažalost bio čest slučaj tokom kriznih perioda iz 2023. godine.