Institucija Ombudsmana apeluje na sve građane da se jave ovoj instituciji, jer kako su naglasili, samo nakon žalbi može da se reaguje, a nešto i promeni.
Ombudsman Naim Ćeljaj je naglasio da uvek prihvata žalbe kada ih institucije, mediji ili pojedinci upute ovoj instituciji, ali da nije uvek u mogućnosti da ih u potpunosti reši.
„Javni ograni ne uspevaju uvek da sprovode svoje dužnosti u punoj nadležnosti i odgovornosti, što potencijalno može da vodi do mnogih radnji koje mogu da ugroze ili krše ljudska prava. Mogli smo da obiđemo sve pritvorenike, kako bi bili sigurni da im se ne krše jezička i ljudska prava, kao i da li imaju sve u skladu sa međunarodnim standardima u vidu hrane i drugo“, kazao je on.

Institucija Ombudsmana predstavila svoj rad; Sentić: Osnažiti mehanizme za zaštitu jezičkih prava
Zamenik ombudsmana Srđan Sentić je prezentovao mandat i rad Institucije Ombudsmana u vezi sa praćenjem poštovanja jezičkih prava na Kosovu. On je naglasio da su nezadovoljni primenom Zakona o upotrebi jezika u institucijama.
„Primetno je da se proces poštovanja jezičkih prava, uprkos nekim pozitivnim promenama, odvija sporo. To, samo po sebi, nameće zaključak da postojeće mehanizme za zaštitu jezičkih prava treba dodatno podržati i osnažiti u pravcu njihove efikasnosti u ostvarivanju pune odgovornosti i sprovođenju zakonodavnog okvira koji se tiče zakona o upotrebi jezika“, dodao je Sentić.
Osim žalbi pripadnika srpske zajednice na kršenje jezičkih prava, Instituciji Ombudsmana su se obratile i ostale zajednice: Bošnjaka, Roma i Turaka.
„Neki od problema koji se nameću su kršenje prava na ravnopravnu upotrebu srpskog jezika u upravnim postupcima građana sa organima institucija, nepoštovanje službenih jezika na zvaničnim sajtovima velikog broja institucija na svim nivoima vlasti, velika odstupanja prilikom ažuriranja postojećih veb stranica institucija što odražava neusklađenost, ne samo informacija na oba jezika, već se suočavamo sa zakašnjenjem objavljivanja informacija“, dodao je on.

Misija OEBS na Kosovu pitanje upotrebe jezika na Kosovu veoma ozbiljno shvata, kazao je Mark Laser, šef Odeljenja za pravo i pravdu pri Misiji OEBS-a na Kosovu. On je dodao i da je ova institucija pratila rad sudova gde je primetili da, kako je istakao, „srpska zajednica često ima problem sa dokumentima na svom jeziku“.
„Prošle godine je održana radionica povodom lošeg kvaliteta prevoda u sudovima. U mojoj sekciji u OEBS-u dajemo komentare i predloge, ali i nadgledamo prevod zakona sa albanskog na srpski i ostale službene jezike i često je slučaj da kvalitet prevoda nije dobar. Svako ima pravo da razume sudski postupak na svom jeziku, kako možete da se odbranite. Kako možete, zapravo, da učestvujete na ročištu ako ne razumete o čemu se radi ili nemate dokumenta na svom jeziku“, kazao je on.
Laser je dodao i da je problem nedostatak prevodilaca koji nisu dovoljno obučeni, pa prevod nije dobar ili su nedovoljno plaćeni u institucijama.

Osim medija, današnjem događaju su prisustvovali i predstavnici civilnog društva, policije i predstavnici Opštine Gračanica.
Nepoštovanje jezičkih prava često problem i medijima
Podsetimo, juče je ekipa Kim radija bila na događaju „Rugova i zapad“ koju su organizovali Demokratski savez Kosova (DPK) i Fondacija “Ibrahim Rugova” na kojoj nije bilo prevoda na srpski jezik. Iako su po Ustavu, službeni i ravnopravni jezici na Kosovu albanski i srpski, na događajima koje organizuju predstavnici kosovskih institucija ili partija, nedostatak prevoda na srpski jezik je česta pojava.
UNS sa svojim ogrankom na Kosovu protestovao je zato što na konferenciji „Rugova i zapad“ nije bio obezbeđen prevod na srpski jezik.