Nevladina organizacija Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC) organizovala je konferenciju „Pravosuđe na severu Kosova: Izazovi, institucionalna zastupljenost i perspektive povratka“.
Učesnici su poručili da bi povratak srpskih sudija, tužilaca i administrativnog osoblja u institucije mogao doprineti većem poverenju nevećinskih zajednica u pravosudni sistem, uz ocenu da postoje brojni organizacioni i kadrovski izazovi koji i dalje otežavaju njegovo funkcionisanje.
Konferencija je organizovana u okviru projekta „Podrška reintegraciji, jezičkim pravima i smanjenju zaostalih predmeta“ uz podršku UNMIK-a. Okupljenima se najpre obratio predstavnik UNMIK-ovog sektora za pravosuđe Andrea Lako. On je čestitao „Sudskom savetu i svima ostalima na njihovom radu“ na vođstvu koje su pokazali i „ostavili otvorena vrata za mogući povratak sudija i tužilaca iz nevećinske zajednice“, jer je „integracija glavni prioritet UNMIK-a“.
„Pravosuđe koje predstavlja raznolikost Kosova ne znači samo poboljšanje pristupa sudstvu za sve zajednice, već i podsticanje poverenja, jačanje međuetničkih odnosa i doprinos dugoročnoj stabilnosti“, kazao je on.

Radaković: Da se ljudi vrate u sud
Izvršni direktor ACDC-a Dušan Radaković naglasio je važnost povratka srpskih sudija, tužilaca i administrativnog osoblja u institucije nakon 6. novembra 2022. godine i njihovog napuštanja istih i podsetio na odluke SSK i TSK da ne prihvate njihove ostavke.
„Da bi jedna osoba, nebitno koje je nacionalnosti, postala sudija, minimum je proces od osam i više godina. Ako bi se u ovom trenutku razrešile sudije i tužioci, to bi značilo da u narednih šest do osam godina ne može biti postavljen nijedan srpski sudija ni u jednom sudu. Pričam o završetku fakulteta, polaganju pravosudnog ispita, konkurisanju, radnom iskustvu, diplomama, verifikacijama, postavljenju, polaganju sudskog ispita, godinu dana prakse u Akademiji pravde i tako dalje“, rekao je on.
Radaković smatra da je važno da se povratak Srba u kosovsko pravosuđe što pre realizuje.
„Mislim da je važno jer bi taj proces povratka sudija, tužilaca i administrativnog osoblja možda povukao inicijativu za određeni broj policajaca da se vrati“, naveo je.

On dodao da je na poslednjih pet ili šest polaganja pravosudnog ispita prolazila samo jedna ili nijedna osoba iz srpske zajednice.
„Ljudi koji treba da se vrate u sud i tužilaštvo, nekolicina njih je preminula, nekolicina njih je u penziji, nekolicina njih neće da se vraća iz XY razloga. Tako da i ako sutra imamo, što bih ja najviše voleo, sutra da se vrate, odnosno prekosutra, prvog jula da se vrate ljudi u sud, mi imamo situaciju da nećemo moći tu kvotu da ispunimo koja je po dogovoru iz Brisela bila, a odnosi se na broj sudija, broj tužilaca. Da ne pričam priču oko notara, gde samo jedna žena Srpkinja iz okoline Gnjilana radi kao notar“, zaključio je Dušan Radaković.
Sadiku: Povećana efikasnost suda u Mitrovici
Zamenica predsedavajućeg Sudskog saveta Kosova Arjeta Sadiku je kazala da „diskusija o sudstvu i pravosuđu u severnom delu zemlje“ predstavlja važnu mogućnost za analizu višegodišnjih izazova, ali i za naglašavanje odgovornosti institucija za garantovanje nezavisnosti, pravde i zaštite prava građana. Prema njenim rečima, iz perspektive SSK svaka diskusija o sudskom sistemu stoji na tri stuba: Ustavu, vladavini zakona i nezavisnosti pravosuđa.
„Što se tiče severa Kosova, od 2022. naše kolege iz srpske zajednice su dale ostavku. SSK je i danas spreman da čeka njihov povratak na radna mesta i da na taj način omogući i garantuje ta mesta koja nisu popunjena od tada. Što se tiče efikasnosti sudova, nakon ostavke naših kolega, sudija i ostalog osoblja iz srpske zajednice, SSK zajedno sa Osnovnim sudom u Mitrovici je preduzeo sve mere u cilju nastavka rada i efikasnosti rada u tom sudu, tako što smo angažovali osoblje i sudije iz drugih sudova i preneli određene predmete u druge sudove“, kazala je ona.
Dodala je da to uticalo da se efikasnost suda poveća „više od 150 odsto u odnosu na prošle godine“.

„Imamo povećanje efikasnosti, bez obzira što je opterećenje sudija i osoblja veće, ali angažovanje tih sudija i vršioca dužnosti predsednika Sudskog saveta učinilo je da rad u sudu ne stane i da pravda bude pružena za sve građane u određenom vremenu. Povećanje efikasnosti se nastavlja, ali se nadamo da to neće biti dugoročno rešenje“, zaključila je Sadiku.
Vunići: Izvanredan rezultat u odnosu na zahteve i broj predmeta
Zamenik predsedavajućeg Tužilačkog saveta Kosova Dardan Vunići je kazao da je odlazak sudija i administrativnog osoblja stvorio nepovoljnu situaciju čije se posledice „odražavaju na povećanje broja nerešenih predmeta, kašnjenja u proceduralnim postupcima koje su oni obrađivali“ i dodao da je to uticalo i „na smanjenje poverenja građana u institucije“.
„Poslali smo dodatne tužioce iz drugih tužilaštava, tako da se ne blokira Osnovno tužilaštvo u Mitrovici. I naravno, to je potom stvorilo poteškoće, jer su svi oni koji su dali ostavku bili oni koji su došli putem Briselskog sporazuma. Tako trenutno imamo samo pet koji su ostali, neki su u međuvremenu preminuli, neki su se penzionisali, i to se sada odražava na rad Tužilačkog saveta“, naveo je.

On je kritikovao nespremnost lokalne administracije u Severnoj Mitrovici da sarađuje i naveo da je tužilaštvu potrebna zgrada u toj opštini.
„Imamo mnoge troškove za kiriju, za zakup. Ne postoji dobra volja opštine Severna Mitrovica da se pitanje zgrade za tužilaštvo reši“, kazao je.
Vunići je zaključio da će se o povratku srpskih tužilaca razgovarati u okviru TSK.
„Tretiraćemo na najbolji mogući način to pitanje. Uvek ćemo poštovati Ustav Republike Kosovo“, dodao je.
Filipović: Nervni slom zbog uverenja
Advokatica Jovana Filipović je navela da se, zajedno sa svojim kolegama Srbima, na poslu svakodnevno suočava sa nizom problema koji se tiču kašnjenja, nepoštovanja prava na suđenje u razumnom roku i nedostatka prevoda.
„Vidimo da građani nemaju poverenja u pravni sistem, i to iz razloga jer bilo koje lice, kada pita advokata koji će objektivno da mu kaže koliko postupak može da traje, uglavnom su daleko više razočarani nego ranije. Kada kažemo da, recimo, pred Osnovnim sudom u Prištini, od momenta podnošenja tužbe, ne očekuje se da će biti pripremno ročište u periodu od pet godina, svi su frapirani“, rekla je ona.
Filipović je pomenula i da je situacija puno bolja u ograncima sudova i da se tamo „mnogo brže radi“. Potom je apostrofirala jezičku barijeru kao problem koji „svi imaju“.
„Od nas, advokata, do građana koji, kada treba da odu da izvade obično uverenje da nisu osuđivani, dožive nervni slom. Problem je u samom pristupu. Sada je na ulazu suda postavljena i jedna tabla gde stoje smernice, otprilike šta, gde i kako, ali do skoro toga nije bilo. Na šalterima nema oznaka na srpskom jeziku. I sam pristup, kada uđete u sud, često mi se dešava da ne žele uopšte da mi zavedu žalbu, jer kažu: ’Napišite na albanskom‘“, navela je advokatica.

Ona je takođe ukazala na vreme od oko šest godina koje je neophodno da bi neko na Kosovu postao advokat.
„Jako retko će se neko odlučiti da se bavi advokaturom kao da mu je to prvi posao. Dakle, to su uglavnom stariji ljudi koji se odlučuju na ovakav korak i privatnu praksu. Kada klijenti dođu – juče smo imali situaciju gde je bilo 36 uhapšenih lica srpske nacionalnosti… Svakako nije bio u pitanju postupak gde je bila obavezna odbrana, ali svako od njih se oseća sigurnije kada može da ima advokata. Verujte, nas (advokata) nema 36 koji radimo. I da smo svi došli, a juče bila proslava, ne bi nas bilo dovoljno“, rekla je ona.
Jovana Filipović je zaključila navodima da je, prema njenom mišljenju, izlazak Srba iz pravosudnih institucija na Kosovu „od početka bila greška“ i izrazila nadu da će uskoro „da se krene sa efektivnim radom“ koji bi njihov povratak na radna mesta izvesno omogućio, bar u određenoj meri.
Uskoro ponovo na istu temu
Izvršni direktor NVO ACDC Dušan Radaković je najavio za sredinu narednog meseca novu konferenciju na istu temu. Namera je da se ona održi u Severnoj Mitrovici sa, kako je rekao, ljudima iz pravosuđa koji su „napustili institucije“.
Diskusija u Prištini pokazala je da među institucijama i predstavnicima pravosuđa postoji deklarativna spremnost za reintegraciju srpskih kadrova, ali i da su prepreke, od nedostatka kadra i proceduralnih posledica ostavki do jezičkih barijera i nepoverenja građana, i dalje vrlo značajne.
Iako se povratak sudija i tužilaca vidi kao faktor koji bi mogao da doprinese stabilizaciji i jačanju poverenja u pravosudni sistem, i dalje je otvoreno pitanje da li postoje realni institucionalni i politički uslovi da se taj proces brzo i efikasno sprovede u praksi.

