Problema u kosovskom pravosuđu ima puno, a najveći su manjak prevodilaca koji nemaju završen adekvatan fakultet za bavljenje ovim poslom, kao i neodgovarajući prevod, ukazano je na današnjoj diskusiji.
U Osnovnom sudu u Mitrovici trenutno radi 17 prevodilaca – devetoro se plaća iz kosovskog budžeta, dok osmoro njih finansiraju GIZ, USAID i OSCE, kaže pravnik u Osnovnom sudu u Mitrovici, Ivan Spasojević.
“Došli smo do rezultata, da su od ukupnog broja samo tri prevodioca diplomirala na katedrama za albanski ili srpski jezik, dok ostali imaju završene neke druge fakultete koji nemaju veze sa jezicima.”
Čekanje na prevod dokumenata i odluka jeste ono što usporava sudske procese na Kosovu, dodaje.
“Za prevod dokumenata se čeka i do dva meseca. Najmanje se čeka u Osnovnom sudu u Mitrovici, s obzirom na broj prevodilaca – od dva do sedam dana. Prosek na Kosovu je između 15 i 30 dana.”
Spasojević smatra da se Zakon o upotrebi jezika ne primenjuje na Kosovu.
“Tim zakonom je predviđeno da će se jezikom sudskog postupka smatrati jezik stranke. To je nešto što se na Kosovu apsolutno ne poštuje. Ukoliko se sudi Srbima, a zapisnik vodi Albanac i sudija je Albanac – taj zapisnik koji se vodi na albanskom jeziku na kraju treba da potpišu okrivljeni ili oštećeni. Tako se stvara pravna nesigurnost, jer se od vas traži da potpišete nešto što nije na vašem jeziku. Ukoliko zatražite prevod tog dokumenta, čekaćete mesec dana, u međuvremenu će vam možda presuda biti uručena pre zapisnika, tako da se susrećete sa gubitkom određenih prava.”
Mišljenja je da postojeći kadar nije dovoljan, te je potrebno zaposliti nove, stručne ljude.
Predlaže uvođenje albanskog i srpskog jezika, kao obavezne na filozofskim fakultetima na Kosovu.
“Veliki problem je i potpuno negiranje ćiriličnog pisma. Na svaki pomen ćirilice dobijate jednu potpuno negativnu reakciju od strane pojedinca ili organa. Prosek godina prevodilaca je 55, tako da ćemo se u budućnosti susresti sa deficitom prevodilaca”, upozorava Spasojević.
Istraživač Ben Murgatrojd, kazao je da Kosovo ne ispunjava većinu kriterijuma što se tiče autoriteta, istraživanja i nepristrasnosti kada je u pitanju Kancelarija poverenika za jezike.
“Kosovski premijer kroz finansije kontroliše i utiče na to koliko poverenik ima sredstava, dok je u Kanadi poverenik nezavisan, ima više slobode… Premijer bira poverenika za jezike na Kosovu, dok u Švedskoj parlament bira poverenika. Takođe, ombudsman na Kosovu ima savetodavnu ulogu, dok se u Kanadi on direktno obraća parlamentu, a premijer nema nikakvu vlast nad njim. Norveška je otišla korak dalje, ombudsman direktno komunicira sa UN-om”, objašnjava Murgatrojd.
Projektni menadžer NVO “Aktiv”, Ognjen Gogić, kaže da veliki problem predstavlja nepoštovanje i pogrešno tumačenje Zakona o upotrebi jezika na Kosovu.
“Problem je što je Zakon o upotrebi jezika dao institucijama pravo da biraju na kom službenom jeziku će obaviti neki postupak ili objaviti neki dokument, a na vas (građane, prim. aut.) prebacuju teret da tražite prevod ukoliko vam je potreban. Međutim, nigde u zakonodavstvu nemate nikakvu garanciju, niti obavezu institucije, da vam u nekom roku obezbedi prevod. Prevod vam može stići bilo kada i niko vam ne garantuje kakav će biti njegov kvalitet.”
Ukazuje i na prisustvo “tokenizma” u kosovskim institucijama.
“Uporedili smo kosovsko zakonodavstvo sa drugim višejezičnim sistemima. Kosovo nije jedino područje na kojem postoji službena višejezičnost. Uočili smo šta je problem, a to je da je sistem napravljen da se zakon o jezicima ne sprovodi u praksi i da zapravo imamo tokenizam, tj. da se stvori utisak da je sve to ispoštovano. Tokenizam je pojam koji označava situaciju kada imate zagarantovano neko pravo, da omogućavate da se ono ostvari, ali isključivo sa ciljem da se stvori utisak da se ono poštuje, dok prave primene tog prava u praksi nema…”
Današnja diskusija je održana u prostorijama NVO “Aktiv” u Kosovskoj Mitrovici, kao i putem ZOOM platforme.