NVO Aktiv je, u saradnji sa više drugih organizacija, ovu temu detaljno istraživala, beveći se radom Savetodanvog veća za zajednice, procesom povratka, „tihim odlaskom“ stanovnika, bezbednošću, jezičkim pravima, pristupu dokumentima, ali i ravnopravnim učešćem svih zajednica u organizaciji i vođenju javnih službi.
Kvote
Iako Zakon o državnoj službi Kosova predviđa prag od minimum 10% rezervisanog za upošljavanje predstavnika nevećinskih zajednica, ove kvote nisu ispunjene. Politički savetnik predsednika Kosova, Ardian Arifaj to pravda time da se se na raspisane konkurse često ne javljaju pripadnici nevećinskih zajednica.
“Konkursi prođu a da ne budu ni primećeni i da se predstavnici zajednica ne prijavljuju. Kao predsedništvo, mi u samom kabinetu imamo jednog kolegu iz srpske zajednice, iz Štrpca koji predstavlja zajednice u svakodnevnom radu Predsedništva, imamo i u administraciji Predsedništva”, kaže Arifaj navodeći da je su u institucijama poput KBS i Policije te kvote ispunjene.
Savetodavno veće
Savetodavnom veću za zajednice se zamera nedovoljno direktinih kontakta sa građanima i nedovoljno inicijative. Tokom prošle godine Veće je iniciralo samo jednu stvar, a to je početak izrade novog Zakona o zajednicama. Darko Dimitrijević koji je u Veću bio u dva mandata kaže da je bilo sastanaka sa gađanima i da su to bile korisne debate. On međutim, kaže da mnogo toga zavisi od predstavnika zajednica u centralnim institucijama.
“Mandat članova Veća je kratak, oni se veoma brzo menjaju, zato je u ovom mandate pokrenuta i inicijativa da se taj Zakon o zajednicama menja i da se možda utiče I na to da budući članovi imaju malo duži mandat. Tu su kapaciteti ograničeni, budžet, sve je ograničeno”, kazao je Dimitrijević.
Povratak raseljenih je jedan od gorućih problema. Tokom prošle godine se na Kosovo vratilo samo 232 povratnika. U povratničkim sredinama se kuće obijaju, prisutne su krađe, bezbednost nije na najvišem nivou, čak je bilo i hapšenja.
Povratak
Dejan Radivojević, izvršni direktor Foruma za razvoj i multietničku saradnju smatra da ne postoji strateško planiranje što je vrlo bitna stvar u ovom segmentu.
„Sa druge strane su fondovi presušili u poslednjih par godina i mislim da i sama EU koja podržava nekoliko velikih projekata koji su vezani za povratak ne posvećuje dovoljno pažnje samom procesu. Broj povratnika je poražavajuć, 232 povratnika je stvarno mali broj, s druge strane imamo ministarstvo koje se fokusira na tzv.opstanak, što je takođe diskutabilno gde i šta se radi.„
Preporuke
Šef odseka za praktične politike NVO Aktiv Kejleb Vaug je predstavljajući izveštaj izrazio nadu da će preporuke dovesti do uspostavljanja nekog održivog mehanizma koji će biti rukovođen od strane civilnog društava.
„Takođe da se stvori jedno okruženje koje će biti da se uspostavi poverenje među visokim nivoima vlasti, među narodom, što znači stvoriti neki socijalni momentum, neki politički momentum za puno poštovanje ljudskih i građanaskih prava na Kosovu“, kazao je Vaug.
Osim o pomenutim temama na konferenciji se govorilo i o zabranjavajućem odlasku mladih sa Kosova, kršenju prava na jezik, problemima sa vađenjem dokumenata.