Američki ambasador u Prištini, Džefri Hovenijer, zatražio je od kosovskog premijera da hitno deeskalira situaciju i izneo dva zahteva – da policijski službenici napuste opštinske zgrade, a novoizabrani gradonačelnici funkcije obavljaju u alternativnim objektima.
Kurti je na forumu GLOBSEC u Slovačkoj rekao da ne može da traži od novih gradonačelnika da ne idu na posao, kao i da će se specijalne snage kosovske policije povući tek kada se povuku Srbi koji protestuju, koje je nazvao ruljom.
„Rulja da se vrati u Srbiju ili u zatvor na Kosovu, a onda smanjujemo prisustvo policije u opštinskim zgradama i normalizujemo situaciju“ – ovo je put koji predlaže kosovski premijer za rešavanje krize na severu. Specijalci se ne povlače dok se „fašistička milicija“ ne skloni, podcrtao je, ali i kazao da ne može da traži od novih gradonačelnika da ne obavljaju funkcije u opštinskim kancelarijama.
Ovaj političar ima još jedan predlog za rešavanje krize na Severu Kosova – održavanje prevremenih izbora. Sa druge strane, tvrdi da Srbi „žele“ da budu deo Kosova, ali i da ih Beograd „maltretira“ i onemogućava im da se „slobodno izraze“.
Ne mogu da tražim od novih gradonačelnika da ne idu na posao
Kurti priznaje da novi gradonačelnici nemaju pun politički legitimitet, sa druge strane kaže da legalitet i ustavnost moraju da postoje.
I danas je ponovio da su opštinske zgrade „vlasništvo Kosova“.
Iako je u ovim zgradama smeštena i paralelna institucija, tj. privremeni organi, Kurti kaže da su ove zgrade pre ulaska specijalaca „bile prazne“.
Danas je ujedno odgovorio na drugi zahtev SAD-a – da novi gradonačelnici ne vrše dužnosti u opštinskim zgradama, već na alternativnim lokacijama.
Kurti pita – a gde bi trebalo da budu i ko bi umesto njih trebalo da bude u opštinama.
„Ovoj fašističkoj rulji ne predajemo našu demokratsku republiku“, podcrtao je Kurti danas na forumu, dok je samo dan ranije u intervjuu za CNN upotrebio i termin „fašistička milicija“.
Kaže da ne može da traži od novih gradonačelnika da ne dolaze na posao.
„U vezi sa ovim opštinama, ja ne mogu da sedim u svojoj kancelariji kao premijer i da kažem gradonačelnicima na Severu – ‘ne treba da budete u svojim kancelarijama’“, poručio je.
Sa druge strane, priznaje da novi gradonačelnici nemaju jak mandat, te čak predviđa da će „oni ostati mnogo kraće nego što im je mandat“.
Kurti kaže da bi se, ukoliko naredi gradonačelnicima da ne dođu u opštinske zgrade, „uključio u stvaranje paralelnih struktura, kopirajući metod srpskih paralelnih struktura i priključio njihovoj ilegalnosti“.
„To ne mogu da uradim“, još jednom je naglasio.
Oni podseća da je međunarodna zajednica podržala aprilske izbore, te je sad pita – zašto vam smeta što hoće da uđu u javne ustanove.
„Da mi je međunarodna zajednica rekla, nemojte da održite izbore jer nema uslova ili održi izbore, ali rezultati izbora nisu u redu, ili – imamo rezultate (izbora), ali da (gradonačelnici) ne daju zakletve, onda bismo se politički uključili“, naglašava.
Prevremeni izbori?
Kurti tvrdi i da bi razumeo da su Srbi na Severu mirno protrestovali još aprila meseca, povodom održavanja izbora, ali ne i „rulje sa slovom Z koje pucaju na policajce, bacaju granate i viču ‘ubij, ubij’“.
Kosovski premijer je, sa druge strane, na ovom forumu u više navrata kao mogućnost pominjao prevremene izbore.
„Ukoliko žele mirne proteste sa zahtevom za prevremene izbore, imaju premijera koji je tokom celog svog života bio politički aktivista i više je nego spreman da ih sasluša, a čak možda i da se dogovori sa njima“, rekao je Kurti.
U nastavku diskusije potom je još jednom kazao da, u skladu sa zakonom, može da u određenom trenutku organizuje prevremene izbore.
Srbi žele da budu deo Kosova, ali ih maltretira Beograd
Kurti je na ovom forumu kazao da Srbi žele da budu deo Kosova, ali i da ih Beograd „maltretira“.
„Ne mogu slobodno da se izraze oko toga šta žele“, smatra Kurti, navodeći da Beograd podržava samo jednu političku stranku.
Kurti je danas kritikovao i Srpsku pravoslavnu crkvu, navodeći da je ona „glavna politička stranka“ u Srbiji.
„Imaju infrastrukturu, logistiku, Vladike – svuda u svakoj opštini“, rekao je.
Nakon više poziva upućenih Kurtiju od strane međunarodne zajednice, uključujući i iz KFOR-a i NATO-a – da deeskalira situaciju, kosovski premijer danas poručuje da koordinacija i komunikacija postoji, ali i da se ne slažu oko svega.
Sa druge strane, poručuje da je NATO „nezamenljiv za sigurnost i odbranu Kosova“, te da je u stalnom kontaktu sa ovom alijansom i KFOR-om.
Potom se osvrnuo na ponedeljak, kada je u sukobu Srba i KFOR-a povređeno više desetina ljudi.
„Za povređivanje 30 vojnika KFOR-a ima desetine odgovornih, ali oni nisu u zatvoru. Ovi ljudi koji rade ove stvari treba da idu u zatvor… U potpunosti se slažem da nam je potrebna komunikacija i koordinacija“, poručio je Kurti.
Kurtijeva dva puta za izlazak iz krize
Kosovski premijer, sa druge strane, podcrtava da se „snažno angažuje“ kako bi se pronašlo rešenje za izlazak iz ove situacije. On ovaj izlaz vidi kroz dva puta.
„Prvi put vodi ka rešavanju krize na Severu, što znači vladavina prava, rulja da se vrati u Srbiju ili u zatvor na Kosovu, a onda smanjujemo prisustvo policije u opštinskim zgradama i normalizujemo situaciju“, kazao je Kurti.
Drugi put se odnosi na dijalog, te Kurti očekuje hitnu primenu Osnovnog sporazuma, a sa druge strane kritikuje Vučića zbog odbijanja da primeni sve tačke dogovora, koji je po njemu „de fakto priznanje“.
Ujedno traži da se dijalog intenzivira, a ne da se sastaju jednom u par meseci.
„De fakto priznanje“ i „samoupravljanje za Srbe“
Naglašava da mu se sviđa nedavno usaglašen sporazum, upravo zbog de fakto priznanja, ali i da nema ništa protiv samoupravljanja za srpsku zajednicu „koje ću da poštujem, jer želim da branim sve Srbe. Njihov sam premijer takođe“.
Kaže da želi da se uključi da radi sa srpskom zajednicom kada su njihova prava u pitanju, ali i naglaša da „ne može da kompezuje Vučiću gubitak Srbije zbog zločina režima Miloševića“.
Govoreći o uspostavljanju ZSO, Kurti je, sa druge strane, kritikovao sam sporazum koji je 2013. godine dogovoren, a smeta mu konkretno to što u dokumentu piše da će komandir policije na Severu biti iz srpske zajednice.