On smatra da je put ka normalizaciji odnosa trnovit, jer trnje postavljaju strane koje su dužne da implementiraju potpisane sporazume.
„Znači, ako je suditi po implementaciji onoga što je dogovoreno pre deset godina, ne možemo baš biti optimisti. Ali jedina doza optimizma može biti ako se stvarno i iskreno zalažu Nemačka i Francuska i donekle Sjedinjene Američke Države. Jedino oni imaju moć vršiti pritisak na strane da ih implementiraju“, navodi Paljokaj.
Prema njegovim rečima, odnos Kosova sa Evropskom unijom je ponekad vrlo kompleksan odnosno što je Kosovo udaljenije od EU, to više želi da bude deo EU.
„Nema naroda u Evropi koji je više naklonjen Evropskoj uniji od građana Kosova, kako pokazuju istraživanja. To znači da je razočaranje u Evropsku uniju donekle racionalno. Pitanja poput zašto nemamo liberalizaciju viza, sada ćemo je imati, zašto smo tretirani drugačije, zašto su tako blagi prema Beogradu, sva ova nezadovoljstva građana Kosova ne pretvaraju se u neku vrstu mržnje prema Evropskoj uniji ili protivljenje, dok imamo suprotnu situaciju u Srbiji“, dodaje Paljokaj.
Na pitanje novinara ko najviše gubi ovim zastojem u dijalogu između Beograda i Prištine, Augustin Paljokaj ističe da najviše gube građani Kosova, a posebno Srbi na Kosovu, koji, kako kaže, „sada žive u stvarnoj neizvesnosti“.
„To znači da su manipulisani, stvorene su iluzije da je dijalog za njih, a njihova prava su ugrožena“, objašnjava on.
Pored dijaloga,teme o kojima je govorio gost „Aequitas“ podkasta, bile su i izbori u Srbiji, bezbednosna situacija na severu Kosova, registarske tablice.
„Aequitas“ podkast se snima u novootvorenom Barabar Centru u Prištini i deo je projekta „Jačanje društvenog dijaloga na Kosovu“, koji NVO CASA realizuje u saradnji sa Kosovskom fondacijom za otvoreno društvo (KFOS).