„Most ima i svoj faktički značaj, ali i veliku simboličku vrednost, jer za Srbe je to bila poslednja tačka otpora i te 1999. godine i narednih 25 godina. Tačka na kojoj je očuvana Kosovska Mitrovica, njen multietnički karakter, ali i čitav sever Kosova i Metohije“, rekao je Starović za televiziju Prva, a prenosi N1.
Prema njegovim rečima, međunarodnoj zajednici, državama Kvinte i misiji KFOR-a je „jasno da tako nešto ne sme biti učinjeno van okvira dijaloga i pre nego što se ispune određeni uslovi koji su definisani važećim sporazumima“.
Ministar je naveo i da je KFOR u saopštenjima dao uveravanja da će održavati svoje prisustvo na mostu i da smatraju da rešenje za otvaranje mosta mora biti pronađeno isključivo kroz proces briselskog dijaloga.
Hovenijer: Kvinta i NATO ne podržavaju otvaranje mosta na Ibru
„Smatram da je to jedan korektan stav. Naravno da mi ne možemo biti potpuno spokojni, da su postojala različita iskustva i sa KFOR-om i sa EULEKS-om, ali moramo da se uhvatimo upravo za prisustvo KFOR-a, jer je to jedina oružana sila koja može da garantuje bezbednost Srba na Kosovu i Metohiji“, kazao je Starović.
Ponovio je stav više srpskih zvaničnika da premijer Kosova Aljbin Kurti, najavama otvaranja mosta, hapšenjima Srba i zatvaranjem poslovnica Pošte Srbije na severu Kosova i Metohije, „želi da izazove nekakav sukob i uvuče Srbiju u rat“.
„I to ne u rat sa privremenim institucijama u Prištini, već u rat sa NATO savezom“, ocenio je Starović.