„Mi Evropljani sada moramo da se podsetimo šta nam je važno. I moramo sve više sami da brinemo o svojoj zaštiti“, upozorio je juče Štajnmajer na početku druge Vestfalske mirovne konferencije u Minsteru, javila je dpa.
Govorio je o „dvostrukom istorijskom preokretu“ i pritom ukazao na politiku vlada u Moskvi i Vašingtonu.
Trenutno države Evropske unije godišnje ulažu 326 milijardi evra u odbranu – ali to, prema rečima predsednika, nije dovoljno s obzirom na potpuno izmenjenu bezbednosnu situaciju.
„Znamo da zajedno moramo da učinimo više za odvraćanje i odbranu. Dobro je što Nemačka tim putem odlučno ide, zahvaljujući poslednjim odlukama kojima su omogućeni ublažavanje ustavne kočnice zaduživanja i novi krediti u milijardama evra za odbranu“, rekao je on.
Evropi su, dodao je, potrebne i nemačke oružane snage koje savremenim naoružanjem i sa više vojnika mogu uverljivo doprineti odvraćanju.
Štajnmajer je ocenio da je pogrešno NATO prerano proglasiti mrtvim i zameniti ga nejasnim ciljem stvaranja evropske vojske. Međutim, koraci ka zajedničkoj evropskoj odbrani su mogući i neophodni.
Kada je reč o vraćanju obavezne vojne službe u Nemačkoj, Štajnmajer je rekao da obaveza da se neko vreme služi zemlji – bilo u vojsci ili u socijalnim ustanovama – prema njegovom mišljenju treba da postoji.
Ko želi da sačuva ili obnovi mir, mora biti ozbiljno shvaćen u pogledu svoje sposobnosti da se brani i istraje.
Istovremeno je naglasio da je potrebna aktivna spoljna politika. „Izolacija i ćutanje očigledno nisu odgovor na krize našeg vremena“, naveo je.
Diplomatiju ne treba prepustiti autokratama. Evropa, dodao je, ne treba stalno da sebe gura u sporednu ulogu za „dečjim stolom“ svetske pozornice, niti da se stalno potcenjuje.
Trenutno se suočavamo sa „dvostrukim istorijskim preokretom, koji u ovom obliku i ovoj radikalnosti nije bio očekivan“, rekao je Štajnmajer.
Ruskim napadom na Ukrajinu predsednik Vladimir Putin je srušio evropski bezbednosni poredak.
Štajnmajer je izrazio zaprepašćenje time što nova američka vlada Donalda Trampa „brzim nizom napada osporava pravila i principe naše transatlantske saradnje i zajednice zapadnih vrednosti, koji su do sada važili kao sigurni i obavezujući“.
Neki, kako je rekao, te vrednosti verovatno žele i da ukinu.
Pojam „disrupcija“ se, kako je upozorio, promoviše kao nova čarobna reč. Ne samo u SAD, već i u Evropi, raste zabrinjavajuća podrška i simpatije za borbu protiv takozvanog establišmenta – borbu koja je, u suštini, borba protiv demokratije i demokratskih institucija.
Nakon govora, predsednik je uručio 103-godišnjoj Margot Fridlander, preživeloj Holokausta, specijalnu nagradu Međunarodne nagrade vestfalskog mira, koja se dodeljuje prvi put.
Na konferenciji se okupilo nekoliko stotina zvanica. Centralno pitanje ovogodišnjeg skupa glasi: pod kojim uslovima je moguće ostvariti održiv i pouzdan mir u Evropi i svetu.