Demokratska partija Kosova (DPK) i Alijansa za budućnost Kosova (ABK) smatraju je osobom koja unosi podele, dok Demokratski savez Kosova (DSK) odbija da podrži bilo kog kandidata kog predloži izborni pobednik – Samoopredeljenje.
Da li je Hadžiju prepreka ili izgovor za neformiranje Skupštine Kosova?
Besar Gerđi iz Grupe za pravne i političke studije vidi oba razloga kao moguća objašnjenja.
„S jedne strane, deluje kao da su (političke partije) prilično komotne u ovoj situaciji i da ih previše ne zanima formiranje devetog saziva. S druge strane, očigledno je da postoji i određeno neslaganje sa konkretnim imenom – gospođe Hadžiju“, rekao je Gerđi za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Hadžiju nije uspela da dobije više od 57 glasova poslanika u Skupštini. Potrebni su joj i glasovi stranaka koje su u prethodnom sazivu bile opozicija.
DPK i ABK zahtevaju da PS predloži drugo ime – osobu koja bi predstavljala jedinstvo – kako bi njihovi poslanici mogli da pruže podršku.
Stavovi stranaka o Hadžiju
PS odbija da promeni svoj predlog, uz obrazloženje da je Hadžiju poslanica sa najviše osvojenih glasova – 125.000.
„Politička težina i legitimitet gospođe Aljbuljene Hadžiju da bude predsednica Skupštine su neupitni“, izjavila je poslanica PS-a, Mimoza Kusari Ljilja, novinarima nakon prekida konstitutivne sednice Skupštine u sredu.
Predsednik DPK-a, Memlji Krasnići, izjavio je u ponedeljak da njegova stranka nikada neće glasati za Hadžiju, jer je „ona simbol neuspeha Vlade u prethodnom četvorogodišnjem mandatu“.
„Ceо njen mandat je bio obeležen raznim skandalima – od nestanka uzoraka u slučaju Astrita Deharija, do smanjenja budžeta za odbranu boraca u Hagu“, rekao je Krasnići.
Aktivista PS-a, Dehari, pronađen je mrtav u zatvorskoj ćeliji u Prizrenu u novembru 2016. godine.
U decembru 2022. godine, Hadžiju, tada ministarka pravde, potvrdila je da su Deharijevi uzorci nestali iz Instituta za sudsku medicinu.
Godine 2023, budžet koji je Vlada Kosova izdvojila za odbranu optuženih pred Specijalnim sudom u Hagu iznosio je više od osam miliona evra, dok je prošle godine bio manji od sedam miliona.
ABK je predložio dve druge osobe iz PS-a za predsednicu Skupštine: Sarandu Bogujevci i Šćipe Seljimi. Ova stranka smatra da Hadžiju nije političarka koja ujedinjuje.
„Stav gospođe Hadžiju, jezik koji je koristila prema opoziciji je konfliktan – to je razlog zašto je ABK ne podržava“, rekao je za RSE poslanik AAK-a, Time Kadrijaj.
Za razliku od ostalih stranaka, LDK je poručio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži PS za predsednika Skupštine.
‘Hadžiju – i uzrok i izgovor za blokadu’
I Gerđi iz GLPS-a smatra da je Hadžiju tokom svoje političke karijere, kao poslanica i ministarka pravde, koristila oštar jezik prema političkim protivnicima.
To je, po njegovim rečima, jedan od razloga zbog kojih DPK i ABK traže drugo ime iz Samoopredeljenja, koje bi i drugim strankama bilo prihvatljivo.
„Na primer, možemo to uporediti sa kandidatom Samoopredeljenja iz prošlog saziva – Gljaukom Konjufcom – koji je uspeo da dobije i nekoliko glasova opozicije“, kaže Gerđi.
Ipak, on smatra da neslaganja političkih stranaka oko Hadžiju kao predsednice Skupštine takođe služe kao izgovor za odugovlačenje konstituisanja Skupštine.
‘Tihi marš ka novim izborima’
Gerđi naglašava da bi završetak ovog procesa otvorio put za formiranje nove Vlade.
Za to, Samoopredeljenje kao izborni pobednik ima rok od 15 dana.
Ako ne uspe, tada predsednica Kosova bira stranku koja može dokazati da ima potrebnih 61 glas za formiranje izvršne vlasti.
Rešenje situacije, prema Gerđiju, bilo bi formiranje stabilne vlade između Samoopredeljenja i jedne od većih stranaka – Demokratske partije Kosova ili Demokratskog saveza Kosova.
Takav dogovor, ocenjuje on, trenutno nije na vidiku, dok za formiranje nestabilne vlade nema političke volje ni kod Samoopredeljenja, ni kod DPK-a, LDK-a, niti ABK-a.
„Nažalost, vidimo neku vrstu pasivnosti političke elite kada je u pitanju formiranje vlade, i tiho marširamo ka novim (prevremenim) izborima“, smatra Gerđi.
Konstitutivna sednica Skupštine Kosova, koja je započeta 15. aprila, prekinuta je pet puta.
Prema Poslovniku Skupštine, ona može biti nastavljena najkasnije 48 sati nakon prekida – bez ograničenja u broju nastavaka.
Bez izbora predsednika i potpredsednika Skupštine, proces konstituisanja zakonodavnog tela se ne smatra završenim.
Oko izbora Hadžiju za predsednicu parlamenta ne popuštaju ni Samoopredeljenje, a ni opozicija