“Kada bi se svi bavili kosovskom baštinom ne bi bilo toliko teško. Mora da postoji način da radimo zajedno na postizanju zajedničkog cilja za očuvanje i promociju ne samo srpske i pravoslavne, već i islamske kulturne baštine, odnosno ne samo otomanskog ili vizantijskog, nego celokupnog kulturnog nasleđa“, rekao je Rasel.
Endru Rasel, koji je karijeru gradio i u podeljenom Kipru, smatra da je i oko kulturne baštine dijalog od presudne važnosti.
“Mislim da cilj treba biti sličan onom što je postigao moj bivši kolega na Kipru kada je rekao: ovo je kiparska kultura. I ja bih voleo da dođem za 10 godina i da mi neko kaže da je ovo kosovska kultura. To zahteva dijalog i diskusiju iznad svega. Verujem da postoji način da bismo svi mogli da radimo zajedno. Na kraju krajeva, politiku ostavljam političarima, a u međuvremenu ima dosta posla koji treba da se uradi ovde. Učinićemo sve da dovedemo najbolju pomoć iz UNESKO, ali i iz ostalih agencija koje pružaju tehničku pomoć kao podršku, kao što je slučaj sa rekonstrukcijom tvrđave Novo Brdo“, rekao je Rasel i dodao da bi voleo da se mnogo više uradi u toj oblasti, posebno zato što “umetnost i kultura mogu da pruže mnogo toga dobrog, ali i korisnog“.
“Sada razvijamo drugu fazu našeg programa u Novom Brdu, u saradnji sa Uneskom i Evropskom unijom ’Kulturno nasleđe bez granica’. Pokušavamo više da uradimo za ekonomski i turistički razvoj. Ono što je potrebno za tvrđavu u Novom Brdu jeste da ima održivost. Potrebno je da postoji neka vrsta generisanja prihoda da bi se obezbedilo dugoročno održavanje. Treba da razvijemo interesovanje, treba da razvijemo hotele, restorane…“, kaže Rasel i dodaje da je kulturno nasleđe važno ne samo za ljude sa Kosova koji se njime ponose, već i za goste sa strane.
Podseća i na ostvarene projekte prošle godine u Gnjilanu i drugim opštinama.
“Testirali smo ideju kako bi bilo da, na primer, pomognemo renoviranje crkava, džamija, objekata katoličke veroispovesti i opštinske parkove. To su mali radovi koji bi pokazali da kultura može da spoji zajednice. Na primer u Kamenici vršili smo restauraciju džamije i crkve, ali i gradski park, zato što je to mesto koje okuplja ljude“, napominje Rasel.
Jedan od projekata koji UNDP na Kosovu radi zajedno sa Kancelarijom Evropske unije “RELOAD“ se odnosi na saradnju organizacija civilnog društva i opština. Ideja je da se pomogne mladima da shvate svoju snagu.
“Ono što mi možemo da učinimo kao međunarodna zajednica je to da prosto ohrabrimo mlade ljude da razviju svoje ideje i da ne čekaju da im neko naređuje. Sve zavisi od njih samih“, poručio je Rasel u intervjuu za RTV Puls.


