Prepodobni Avksentije, koji je živeo u petom veku, bio je nekadašnji bogati vlastelin u Carigradu.
Međutim, odlučio je da napusti sav svetovni luksuz, zamonaši se i povuče u osamu, gde je postao poznat kao veliki iscelitelj.
Ljudi su dolazili iz svih krajeva, noseći bolesnike, a Avksentije je činio čuda u ime Hrista.
Vratio je slepima vid, gubavima zdravlje i oslobodio demonizovane.
Iako su mu pripisivali čudotvorstvo, Avksentije je uvek govorio da je to Božja volja, a ne njegova zasluga.
Činio je čuda samo kako bi vernicima pomogao, uvek insistirajući na tome da se sve pripiše Bogu, a ne njemu.
Osim toga, Avksentije je učestvovao na IV vaseljenskom saboru u Halkidonu, gde je snažno branio pravoslavlje od jeresi Evtihijeve i Nestorijeve.
Prepodobni Avksentije preminuo je 470. godine, a narod je sačuvao njegovu uspomenu kroz vekove.
Tradicija kaže da na ovaj praznik vernici treba da provode dan u tišini, u krugu porodice, u molitvi i zahvalnosti.
Osim prepodobnog Avksentija, pravoslavna crkva danas se seća i Svetog Kirila Slovenskog, jednog od najvažnijih svetitelja u hrišćanskoj tradiciji.
Sveti Kiril, zajedno sa svojim bratom Metodijem, stvorio je slovensku azbuku i omogućio širenje hrišćanske vere među Slovenima.
U devetom veku, njih dvojica su proveli mnogo vremena u Moravskoj, gde su preveli crkvene knjige na slovenski jezik i propovedali veru Hristovu.
Takođe, Kiril je ubedio hazarskog cara Kagana da prihvati hrišćanstvo, čime je ostvarena značajna misija za širenje pravoslavlja.
Sveti Kiril je preminuo 869. godine u Rimu, ali njegova misija nije stala.
Brat Metodije nastavio je njegovo delo među Slovenima, šireći veru i obrazovanje.