Kako je saopšteno, ovo je prvi veliki paket projekata u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. Projekti su zamišljeni tako da donesu koristi za svih šest partnera u regionu.
“Tokom narednih godina, Ekonomski i investicioni plan će mobilisati do 30 milijardi evra investicija, što će biti kombinacija grantova, preferencijalnih zajmova i garancija. Plan će pomoći da se zatvori jaz u razvoju između Evropske unije i ovog regiona i podržaće ekonomski oporavak posle pandemije. Ekonomski i investicioni plan će sprovesti u delo strategiju EU Globalna kapija u ovom regionu”, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.
Komesar EU za susedstvo i proširenje, Oliver Varhelji rekao je da se ovim velikim investicionim paketom ubrzava realizacija Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan.
“Identifikovali smo ove vodeće projekte u bliskoj saradnji sa našim partnerima. Bolje i održivije veze u transportu, digitalnoj infrastrukturi i obnovljivoj energiji će podstaći ekonomiju, pokrenuće zelenu i digitalnu tranziciju regiona i doneće niz prilika i mogućnosti za ljude i preduzeća na zapadnom Balkanu i širom EU. Ove investicije će takođe ubrzati integraciju regiona, u skladu sa njegovom jasnom evropskom perspektivom”, rekao je on.
Današnji finansijski paket sadrži 1,1 milijardu evra grantova EU iz Instrumenta za pred-pristupnu pomoć 2021-2027 (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, kao i povoljne zajmove međunarodnih finansijskih institucija.
Investicioni paket od 3,2 milijarde evra kanalisan je kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF) investicionu platformu više donatora koju vodi EU i koja je primarno finansijsko sredstvo za realizaciju Ekonomskog i investicionog plana u oblastima javne infrastrukture i konkurentnosti privatnog sektora.
Projekti u ovom prvom paketu pokrivaju sledeće prioritetne sektore Plana:
Održivi saobraćaj i transport: Izgradnja glavnih putnih i železničkih veza u regionu, što obuhvata koridore Mediteran, istok-zapad i Rajna-Dunav i železnički koridor između Skoplja u Severnoj Makedoniji i bugarske granice. Ovi projekti će olakšati regionalnu trgovinu, smanjiće vreme putovanja i podstaći će održivi privredni rast, donoseći velike koristi građanima i preduzećima u regionu.
Čista energija: Razvoj obnovljivih izvora energije kroz izgradnju solarnih elektrana i Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, koji će biti od ključnog značaja za uspešnu tranziciju čiste energije u regionu i doprineće postepenom smanjenju i ukidanju korišćenja uglja.
Životna sredina i klima: Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, od suštinskog značaja za zelenu perspektivu regiona, a koja će pomoći u očuvanju zdravlja i dobrobiti ljudi na zapadnom Balkanu.
Digitalni aspekt: Razvoj širokopojasne infrastrukture u ruralnim oblastima kako bi se osigurao univerzalni pristup mreži širom zapadnog Balkana.
Humani razvoj: Izgradnja nove zgrade univerzitetske dečije bolnice radi povećanja kapaciteta i uključivanja novih tehnologija za dijagnostiku i lečenje.
Napominje se da će implementacija će početi ubrzo nakon potpisivanja sporazuma sa međunarodnim finansijskim institucijama, a očekuje se da to bude tokom 2022. i 2023. godine.