Petrič je za Radio Slobodnu Evropu (RSE) naveo da zbog blokade briselskog procesa „Kosovo plaća cenu po pitanju bezbednosti, stabilnosti i orijentaciji ka budućnosti“, dok politika ostaje uglavnom interna i nedovoljno prilagođena širem evropskom i geopolitičkom kontekstu.
„Svaki put kada sam u Prištini ili razgovaram sa ljudima tamo, stičem utisak da postoji samo Kosovo i ništa drugo. To je potpuno pogrešan pristup. Kurti ima očigledne kvalitete, ali ako ne shvati da mora da deluje kao deo tima, i na domaćem i na evropskom planu, stvari neće ići dobro po razvoj Kosova“, kaže Petrič za RSE.
Navodi da prvi korak mora doći iz Prištine, koja mora ponuditi Srbima konkretne kulturne, jezičke i administrativne nadležnosti, u skladu sa Briselskim sporazumom.
To bi, prema njegovim rečima, signaliziralo novi kooperativni pristup i stvorilo mogućnost stvarnog odnosa sa srpskim predstavnicima. Čak i ako bi se Srbija tome suprotstavila, ona bi se pojavila kao blokator procesa.
Petrič napominje da su garancije Brisela u tom pogledu neophodne.
„Od početka je bilo jasno da Evropljani neće dozvoliti stvaranje još jedne Republike Srpske. Platili smo visoku cenu za to u Bosni i Hercegovini i ne želimo da se to ponovi na Kosovu. Dakle, jasno je da postoje kulturna, jezička i administrativna pitanja koja treba rešiti“, smatra Petrič.
U sve nestabilnijem svetu, male i politički krhke države su „prve koje padaju“ kada izbiju krize, rekao je Petrič.
Sa neizvesnostima oko uloge NATO-a i budućnosti američkog angažovanja, Petrič upozorava da Kosovo „ne može sebi da priušti status kvo“.
Prema njegovim rečima, napredak u sprovođenju Briselskog sporazuma nije samo tehnički detalj, već suštinski uslov za stabilizaciju samog postojanja Kosova.
„Kosovo je 1999. godine bila jedina zemlja u istoriji koju je oslobodio savez koji se naoružao. I to, po mom mišljenju, na nju stavlja posebnu odgovornost: da deluje mudro, da sarađuje, da čini ono što je potrebno i da ide korak dalje, da postane deo porodice evropskih država“, kaže Petrič.
NVO CASA objavila prvi izveštaj o primeni Zakona o strancima


