Neizvesno je hoće li 1200 uÄenika i nastavnika iz opÅ¡tine DragaÅ¡ na Gori, poÄeti izvoÄ‘enje nastave u novoj Å¡kolskoj godini, jer im kosovsko Ministarstvo za nauku i tehnologiju nameće svoj plan i program. Većina uÄenika i nastavnika je prihvatila plan i program Republike Srbije, ali se poslednjih godina, na poÄetku svake nove Å¡kolske godine suoÄavaju sa pritiscima da potpiÅ¡u ugovore sa kosovskim prosvetnim vlastima i tako se odreknu dosadaÅ¡njeg naÄina Å¡kolovanja. Koordinator opÅ¡tine Gora, Alija Abdi izjavio je za KIM- radio da je sve ove probleme Ministarstvo prosvete Republike Srbije do danas reÅ¡avalo kadrovski, Å¡kolskom opremom, ali i finansijski, bez većih poteÅ¡koća. “Goranci su se obrazovali po planovima Srbije unazad 80 godina sve do 2002. kada se ukida to njihovo pravoâ€, istakao je koordinator, naglasivÅ¡i da se “i ovog prvog septembra, kao i proteklih pet godina, uÄenicima i prosvetnim radnicima zabranjuje pristup prostorijama koje su pod vlašću lokalne samouprave i pretnjama i policijomâ€, te da se rad odvija u veoma teÅ¡kim i neadekvatnim uslovima. “Od uvoÄ‘enja izmena u prosvetni sistem Kosova, 2002. godine, uÄenicima opÅ¡tine Gora se onemogućuje obrazovanje po svim nivoima, †smatra koordinator opÅ¡tine Gora, Alija Abdi i dodaje da ni Ministarstvo za nauku i tehnologiju Kosova, ni UNMIK nisu imali razumevanja za problem koji je nastao reformama u kosovskom obrazovnom sisitemu jer se u zadnjih pet godina niko nije obazirao na peticije i apele goranskih prosvetnih radnika i roditelja koji su na to ukazivali. “Problem je u tome Å¡to bi se tim planom obrazovanje uÄenika zavrÅ¡ilo sa srednjom Å¡kolom, jer na Kosovu ne postoje visokoÅ¡kolske institucije, niti valjani kadrovi koji bi uÄenike manjinskih zajednica mogli da struÄno obrazuju, a nigde u regionu te diplome nisu važeće. Pored toga ne postoje Äak ni udžbenici koji bi pomogli pohaÄ‘anje nastave po tom planu, a sve su to presudni elementi u donoÅ¡enju odluke roditelja pri obrazovanju svoje dece. Abdi Alija kaže da se i “politika u ovom sluÄaju uvukla u obrazovanje i da se pokuÅ¡ava da se liÄne želje lokalnih politiÄara nametnu i stanovniÅ¡tvu Gore. †Ovaj problem se odražava na odluku roditelja da ostanu ili napuste ovu siromaÅ¡nu opÅ¡tinu, gde je pre sukoba živelo oko 18 000 Goranaca, a danas ih je ostalo 8 000.
Lajčak: Spreman sam da sazovem još jedan sastanak o pitanju dinara
2 min čitanja IZVOR: kim