Browsing: Novinarstvo

Novinari na Kosovu danas se suočavaju sa brojnim izazovima – od digitalnih kampanja i javnog targetiranja do nedostatka profesionalne solidarnosti i sve manjeg interesovanja mladih za ovu profesiju. O položaju medija, ulozi žena u novinarstvu i opstanku lokalnih redakcija govorila je urednica portala KoSSev Tatjana Lazarević u podkastu Radio Goraždevca.

Ni tri godine posle odluke Vlade Kosova da zabrani ulaz robe proizvedene u centralnoj Srbiji na Кosovo i Metohiju, do prodavnica i kioska ne stiže dnevna štampa na srpskom jeziku. Udruženje novinara Srbije (UNS) napominje da je distribucija srpske dnevne štampe na Kosovu onemogućavana više puta u poslednjih 15 godina, a zajedno sa Društvom novinara Кosova i Metohije (DNKiM) ističe da je sloboda štampe temelj demokratije, a pravo na informisanje na sopstvenom jeziku jedno od osnovnih ljudskih prava.

Otkrivanje dezinformacija jedan je od aktuelnih zadataka kojim se novinari na Kosovu, posebno oni koji rade na srpskom jeziku, bave poslednjih godina. Međutim, osim ovog izazova, lokalni mediji na srpskom istovremeno vode borbu i sa finansijama, nedostatkom kadrova i pritiscima.

Gotovo dve decenije Zana Cimili iz Prištine izveštava na srpskom jeziku za medije u Beogradu. Takav novinarski put i danas je retkost. U novom podkastu „Šta je meni Kosovo?“ govorila je o svom radu, izazovima na terenu u vreme kriza i tenzija, pretnjama koje je doživljavala, ali i pozitivnim pričama o saradnji Srba i Albanaca, koje su retko u fokusu medija i javnosti.

„Nemam šta da istražujem, nama je sve pred nosom. Šta je naša religija, šta je naša istorija. A što mi ne želimo o tome da govorimo otvoreno, to je samo naša greška i onih koji su nas… Lakše je vladati narodom koji malo zna o sebi, onda mu možete uvaliti u glavu da je ono što nije“, rekao je sinoć na promociji svojih romana u čitaonici „Darinka Jevrić“ u gračaničkom Domu kulture novinar i pisac Vanja Bulić.

Nisko poverenje publike u tradicionalne medije i njihova sve manja gledanost, čitanost i slušanost podstiču političare, biznismene i slavne ličnosti da ih zaobilaze i da, umesto njima, poverenje poklanjaju podkasterima i jutjuberima koji su im naklonjeni, pokazalo je najnovije istraživanje Rojtersovog instituta za istraživanje novinarstva „Novinarstvo, tehnološki trendovi i predviđanja za 2026. godinu“.

U vremenu kada se tok informacija menja iz dana u dan, razlike između generacija nikada nisu bile vidljivije nego u načinu na koji konzumiraju medije. Dok starije generacije i dalje veruju štampi, televiziji i radiju, mlađi sve više okreću pogled ka ekranima pametnih telefona, društvenim mrežama i kratkim video formatima. Generacijski jaz u medijskoj potrošnji ne ogleda se samo u izboru platforme, već i u načinu na koji se informacije doživljavaju, proveravaju i dele.

Prva generacija UNS-ove Novinarske škole u Gračanici okupila je 28 mladih entuzijasta iz različitih delova Kosova. Polaznici su bili u prilici da prate predavanja glavnog i odgovornog urednika novinske agencije Beta Vojkana Kostića.

U vremenu kada su dezinformacije sve prisutnije, a poverenje u medije ozbiljno narušeno, javlja se pitanje na koji način društvo može i treba da reaguje na neprofesionalno i neetičko novinarstvo. Na Kosovu, gde su medijski izazovi posebno izraženi, novinari medija na srpskom jeziku i predstavnici Saveta za štampu poručuju da javno sramoćenje nije rešenje, već da odgovorno i etičko novinarstvo, zasnovano na poverenju s publikom, jeste pravi put.

Upotreba veštačke inteligencije u novinarstvu treba da bude transparentna i u skladu sa etičkim normama, a novinar je dužan da naznači ukoliko je u kreiranju medijskog sadržaja koristio neki od AI alata zaključak je sa jučerašnje radionice „Kako koristiti veštačku inteligenciju u novinarstvu“, koja je održana u Pres centru UNS-a.

Udruženje novinara Srbije (UNS) poziva mlade novinare i studente novinarstva kao i mlade zainteresovane za novinarstvo da se prijave na radionicu koja će im pomoći da steknu praktične veštine u primeni AI alata u novinarstvu, da razumeju kako je veštačka inteligencija transformisala novinarski rad ali i kako da prepoznaju i izbegnu njenu zloupotrebu.

Živimo u eri propagande, ovaj globalni fenomen i te kako je prisutan na našem području. Sa sobom nosi potencijalno veliku opasnost usled međuetničkih tenzija koje neretko svojom retorikom dodatno raspaljuju zvaničnici Beograda i Prištine. I dok su krize i u 2024. potresale sever Kosova, ovo područje postalo je u odlazećoj godini glavno nazovi turističko mesto za prištinske zvaničnike, kojem su se neretko vraćaili.