O ovome za KoSSev govori studentkinja novinarstva Marina Milentijević. Kako ona navodi, za generacije koje su odrastale uz dnevne novine, večernje vesti i jutarnje radio programe, tradicionalni mediji su često sinonim za kredibilitet. Televizija i dalje zauzima dominantno mesto u njihovom svakodnevnom informisanju. Ipak, budući da nisu naviknuti na algoritme i instantnost koju pružaju savremeni mediji, ove generacije, tvrdi ona, imaju znatno bolji raspon pažnje. Kao najpozitivniju tačku u načinu na koji starije generacije konzumiraju medije, izdvaja njihovu naviku da čuvaju fizičke i digitalne kopije zabavnog sadržaja – konkretno filmova, muzike i video-igara – za razliku od mlađih generacija koje se uglavnom oslanjaju na pretplate na striming platformama.
Mladi i algoritamski svet informacija
Nasuprot tome, mlađe generacije, prema njenim rečima, retko konzumiraju medije na tradicionalan način. Njihov informativni svet oblikuju algoritmi društvenih mreža. Na vest se više ne čeka, već dolazi sama — često u formi kratkog videa, mimova ili objava influensera.
Za njih izvor informacija nije redakcija, već osoba koju prate. Time poverenje postaje personalizovano: veruje se licima, a ne institucijama. Ipak, tvrdi, mladi su u odnosu na starije generacije znatno skeptičniji kada je reč o istinitosti informacija i zbog toga su skloniji da vesti proveravaju iz više izvora.
Budućnost novinarstva: Sažetost i brzina
Prema njenom mišljenju, budućnost novinarstva predstavlja agencijski tip vesti. Smatra da će mladi, naviknuti na brz i kratak sadržaj koji se plasira putem društvenih mreža, želeti da dnevne vesti budu instantne, kratke i lake za čitanje.
Svojim mladim kolegama savetuje da ograniče upotrebu veštačke inteligencije u pisanju vesti, budući da je sklona izmišljanju informacija koje joj nedostaju. Takođe naglašava važnost konstantnog kontakta sa drugim novinarima i zajedničke provere činjenica, kako ne bi došlo do širenja lažnih i polutačnih vesti.
