“Jel govorimo da smo suverena i demokratska zemlja? Onda, kao suverena i demokratska zemlja, moramo pronaći način da živimo zajedno sa svim našim građanima. Ovo nije odgovornost Vašingtona niti Brisela ili bilo koga drugog. Naša je, jer živimo na Kosovu, zar ne? A svi koji žive na Kosovu su ravnopravni građani ove zemlje i mi ga moramo pronaći (rešenje)”, kazao je Visar Imeri.
Istakao je da je demokratija je izuzetno težak proces i da sa sobom nosi velike glavobolje.
Na pitanja čija je tema bila “Dekonstrukcija politike Aljbina Kurtija”, Visar Imeri jedini politički šef sadašnjem predsedniku Pokreta Samoopredeljenje, atkutelnom premijeru, rekao je opisujući trenutnu političku i bezbednosnu situaciju da je “takvim liderima (poput Kurtija) potrebno neprijateljstvo, društvena polarizacija, društvena tenzija, donekle društveni suko, jer je jedini način na koji mogu da funkcionišu”.
Na pitanje, “Na koga Vas to podseća?”, Imeri kaže – “Na mnoge. Recimo, imamo Vučića koji tako funkcioniše u Srbiji, zar ne? Sa druge strane, mislim da je problem koji se dosta pojavljuje u ovakvom načinu razmišljanja i u ovakvom načinu predstavljanja stvarnosti, na primer, apsolutni nedostatak logike i nedostatak sposobnosti građana da razumeju, da identifikuju tu protivrečnost koja postoji u tom razmišljanju koje pokušava da se predstavi kao holističko, dakle, kao potpuno. Na primer, kada Kurtijeva vlada i Kurti kao premijer kažu da su “naši strateški ciljevi u odnosu na međunarodni faktor isti, ali se ne slažemo oko koraka”, onda se postavlja logično i jednostavno pitanje: “Zašto se ne slažete o koracima?”. Dakle, zašto se oni ne slažu sa tvojim koracima pošto imate iste ciljeve? Zašto onda ne slušaš te korake?”, pita se Imeri povodom njegovog protivljenja da ispuni zahteve međunarodne zajednice o deeskalaciji krize na severu.
Imeri ističe da je Kurti potpuno depolitizovao narod i da on misli da zna šta građani misle i žele. “A to zapravo nije demokratija, jer ignoriše različitost, raznolikost, različita mišljenja. I mislim da je u tom pogledu Kurti dosta promenio svoj pristup. Dakle, populista vidi samo ljude i neprijatelje. Demokratija vidi građane, vidi druge političke stranke, vidi političke protivnike, vidi civilno društvo, vidi medije. Ne slaže se sa njima, ali ih ne smatra neprijateljima”.
Kao većina morate da napravite prvi korakKaže da nažalost, Albanci na Kosovu i posle rata, čak i posle proglašenja nezavisnosti i dalje imaju osećaj da su manjina, a ne većina koja ima odgovornost. “Dakle, morate napraviti prvi korak. Koji su zahtevi Srba na Kosovu? Šta su njihovi strahovi, šta ih brine i kako se oni rešavaju? Do sada smo čuli, kako nam je rečeno, da bi rešenje za njih bila Zajednica opština sa srpskom većinom. U redu, hajde da razgovaramo. Šta god da je rešenje, moramo biti spremni da razgovaramo o tome rešenju”.Na pitanje “Šta Kurti hoće od Srba na severu Kosova i da li pokušava da sve disciplinuje?”, Imeri kaže da na sličan način razmišlja značajan deo ljudi na Kosovu. “Smatraju da zajednice, uključujući i srpsku, ne bi trebalo da imaju veliki značaj u izgradnji države. Znači, država pripada albanskoj većini, mi tu državu gradimo i vi tu treba da živite onako kako smo je mi izgradili”.
Imeri se ne slaže sa “percepcijom o Kurtiju kao o osobi koja mrzi manjine, a posebno srpsku”.
“Ne mislim da je tako. Siguran sam da nije tako, jer smo mnogo puta pričali o tim stvarima, ali mislim da je suštinski problem ovde u tome da većina na Kosovu, politički odraz većine na Kosovu a to je trenutno Kurti, nije spreman da vidi drugog kao potpuno ravnopravnog, kao potpuno ravnopravnog građanina. Zato što smo živeli u zemljama u kojim smo bili ugnjetavi kao Albanci, Jugoslaviji, pa Srbiji, sada mislimo da je jedini način da se vlada ovako. Sada, kada smo većina drugi moraju da nas slušaju, jer smo mi njih slušali kada smo bili manjina i mislim da je to problematična refleksija koja danas ima oblik Kurtija. Nije to osveta. Po mom mišljenju je više neznanje. Znači, ne znaš kako drugačije. Ovo ima svoje problem, da čovek može da radi loše stvari i ne znajući, ne nužno samo namerno. Zlo koje dolazi iz neznanja bolno je i koliko i zlo koje dolazi iz namere”.
Na pitanje, “Da li Kurti ima problem sa neznanjem?”, Imeri kaže da ima i da ne shvata da kakvu demokratiju treba graditi na Kosovu.
Problem u komunikaciji između Srpske liste i Aljbina Kurtija za Imerija predstavlja “što Kurti vidi Srpsku listu kao kompletan politički instrument u rukama Beograda i shodno tome neće sada da razgovara sa njima”.
“Nije da nikad nije razgovarao. Ne zaboravimo činjenicu da su dugo vladali zajedno. Imate čak i izjave u kojima gospodin Kurti govori pozitivno o gospodinu Rakiću na prvim protestima i prvim barikadama. Problem za mene nije samo Kurti, ponavljam. Za mene je problem što ogromna većina naroda Kosova, kosovskih Albanaca, Srbe posmatra kao ništa drugo nego oruđe u rukama Beograda. Ali to je način na koji to ovde funkcioniše, ovakva politika zasnovana na nacionalizmu. Čak i u Srbiji. Mislim, oni su prilično slični”, dodaje Imeri.
Podkast “Aequitas” finansiran od strane Kosovske fondacije za otvoreno društvo (KFOS), deo je šireg projekta “Jačanje socijalnog dijaloga na Kosovu” koji podstiče otvoren dijalog o političkim pitanjima.