Na predstavljanju izveštaja istaknuti su problemi bezbednosti, ukidanja srpskih institucija, kršenja jezičkih i rodnih prava.
Na konferenciji je saopšteno da ovaj zajednički izveštaj civilnog društva predstavlja sveobuhvatni pregled i stanje ljudskih prava na Kosovu za 2024. godinu tretirajući kritične oblasti na osnovu zakona na snazi i sprovođenje zakona u praksi.
Šljuka: Zabrinutost zbog zatvaranja srpskih institucija i ukidanja dinara
Prema rečima Aleksandra Šljuke iz Nove društvene inicijative, prethodna godina bila je puna izazova za srpsku zajednicu na Kosovu. On je prisutne upoznao sa pojedinim problemima sa kojima su se Srbi suočavali tokom 2024. godine.
“Bezbednosna situacija u opštinama sa srpskom većinom, pre svega na severu Kosova, je tokom 2024. godine ostala izuzetno složena i osetljiva. Posebnu zabrinutost izazvalo je postupanje Specijalnih jedinica Kosovske policije, uključujući nekoliko slučaja upotrebe fizičke sile prema građanima, kao i upotrebu kontroverznih nacionalističkih simbola koje su pripadnici nosili na svojim uniformama”, podsetio je Šljuka.
On je napomenuo da je jedan od problema i zatvaranje srpskih istitucija, kao i ukidanje dinara.
“Ovakve mere koje su sprovedene mimo procesa dijaloga i bez prethodnih konsultacija sa lokalnom zajednicom, otežale su pristup osnovnim javnim uslugama u kombinaciji sa uredbom Centralne banke kosova o gotovinskim operacijama koja je takođe stupila na snagu prošle godine. Situacija je znatno pogoršana za građane koji se oslanjaju na usluge institucija i tranfere iz budžeta Republike Srbije”, dodao je Šljuka.

Šabiju: Problemi i bezbednost, govor mržnje, jezička prava
Marigona Šabiju, izvršnja direktorka Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR Kosovo) je kazala da je u izveštaju evidentiran veliki broj kršenja prava kao i problema među građanima na Kosovu. Dodala je i da izveštaj nudi preporuke za insitucije Kosova koje imaju za cilj poboljšanje situacije.
“Manjinske zajednice se suočavaju sa preprekama u jezičkim pravima, kao i sa sigurnošću, bezbednošću i govorom mržnje. Rodno zasnovano nasilje uključujući i femicid ostaje rasprostranjena i bez preventivne strategije. Nasilje u porodici nastavlja da raste bez i jednog institucionalnog odgovora. Ni tokom 2024. godine femicid nije prepoznat kao zločin i nije regulisan zakonom čak i pored toga što smo imali tri slučaja femicida”, dodala je ona.
Diskriminacija žena i osoba sa posebnim potrebama
Ljuljeta Demoli, izvršna direktorka Kosovskog Centra za rodna istraživanja je naglasila da je ovaj izveštaj zapravo zahtev građana i da su podatke prikupile 40 organizacija sa terena.
“Po pitanju prava žena i rodne jednakosti u kosovskom sistemu horizontalno i lančano se prostire, počev od ustava koji prepoznaje rodnu jednakost kao vrednost i izvire sav sistem i mehanizam po pitanju rodne jednakosti u našoj instituciji ali nedostaje politička volja. Sada Zakon o radu koji imamo u Vladi je prepreka za žene jer ne vidi 50-50 odsto za oba roditelja da učestvuju. Očevima ne daju dovoljno slobodnih dana da se posvete deci”, istakla je ona.
Jedne od grupa ljudi koje su i dalje diskriminisane u društvu na Kosovu su osobe sa posebnim potrebama.
“U obrazovnom sistemu je uključeno samo 12 odsto dece sa ograničenim sposobnostima to najbolje pokazuje kako stoji Kosovo. 88 odsto je izvan obrazovnog sistema, 80 odsto nemajuu podršku za rehabilitaciju, institucionalnu podršku takođe, pristup infrastrukturi, adekvatne zdravstvene usluge, pomoćnu opremu i transport, kao i ekonomsku podršku koja treba ići porodici kako bi imale blagostanje”, naglasio je izvršni direktor organizacije Hendikos Kosova Afrim Malići.
Prezentacija izveštaja civilnog društva o ljudskim pravima u 2024. godini održana je u hotelu Sirijus u Prištini.