Istraživanja javnog mnjenja u opštinama sa većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu urađeno je u dva navrata: avgusta prošle i aprila ove godine na uzorku od 500 ispitanika.
„Cilj ovog istraživanja je da se priča sa srpskom zajednicom. Pitali smo ih šta oni misle o unutrašnjem dijalogu o kome priča kosovski premijer već tri godine“, naveo je izvršni direktor Instituta za socijalnu politiku „Musine Kokalari“ Visar Imeri.
Istraživanje je sprovedeno dva puta zbog promene situacije na terenu u periodu od avgusta do aprila.
„Zbog Banjske i svega drugog što se dešavalo hteli smo da znamo da li su ove okolnosti uticale na mišljenje srpske zajednice. Vidimo da ima nekih promena u tome kako su se izrazili građani, a posebno o sigurnosti koju oni osećaju, šta misle o kosovskoj vladi, ali i kako vide međuetničke odnose na Kosovu“, dodao je on.
Bez poverenje u državne institucije
Prema ovom istraživanju, srpska zajednica na severu i jugu Kosova najviše poverenja ima u zdravstvene radnike, dok je najveći pad poverenja primećen kod premijera Kosova Aljbina Kurtija i Skupštine Kosova.
„Problemi sa kojima se suočava srpska zajednica na Kosovu potiču od odluka na centralnom nivou i vrlo malo imaju veze sa tim šta se dešava na lokalnom nivou. To su nam pokazali ovi rezultati. Svaki akter unutar Kosova, predsednica, skupština, premijer imaju vrlo malo poverenja kada je srpska zajednica u pitanju, ali i to malo poverenja što postoji, ono je manje na jugu nego na severu. Jedini akter koji je dobio jedan posto jeste premijer Kosova i to baš na jugu“, rekla je Milica Andrić Rakić, menadžerka programa Nove društvene inicijative.
Većina građana je zainteresovana za poboljšanje međuetničkih odnosa i zajednički život, kazao je Visar Imeri.
„Ali, imaju osećaj da ih niko ne sluša. Mislim da nisu zadovoljni ni kako se kosovska i srpska vlada ponašaju, ali nisu zadovoljni ni političkim partijama koji ih predstavljaju“, dodao je.
Prema rečima Milice Andrić Rakić, u ranijim istraživanjima javnog mjenja na prvom mestu je kao problem isticano zaposlenje, zatim politički pluralizam i korupcija, dok je u ovom istraživanju to bezbednost.
„Očigledno da odatle treba da se počne kako bi došlo do poboljšanja u drugim oblastima. Bezbednosno pitanje mora da se reši unutar svih srpskih zajednica širom Kosova”, navela je ona.
SPC da pregovara sa Vladom Kosova
Srpska zajednica je u istraživanju navela da bi Vlada Kosova trebala da vodi dijalog o potrebama srpske zajednica sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
„Srpska zajednica na Kosovu je postala skoro apolitična, ne veruje u političke procese i predstavnike, ne vidi političko učešće kao instrument koji može da im poboljša situaciju i opšte uslove u kojima živi. To je vrsta dokaza da ovih 10 godina političkog stuba Srpske liste su bile devastirajuće za tu vrstu političkog života i potencijala srpske zajednice na Kosovu“, rekla je programska menadžerka Nove društvene inicijative.
Andrić Rakić je dodala da je neverovatno da se nepolitički činilac kakav je Sprska pravoslavna crkva pojavi kao glavni akter kojeg zajednica želi u pregovorima sa Vladom Kosova.
„To, zapravo, malo odražava situaciju iz 1999. godine kada su se povukle srpske institucije i građani potpuno ostali bez političkog predstavljanja. I tada je SPC učestvovao u institucionalizaciji srpske zajednice“, podsetila je ona.
Građani hoće ZSO, dijalog bitan
Rezultati istraživanja iz dva različita perioda o uspostavljanju Zajednice srpskih opština značajno su promenjeni. U prvom talasu, značajna većina odnosno 84 odsto ispitanika bilo je za njeno osnivanje, dok je samo 12 odsto bilo protiv. Međutim, u drugom talasu, iako se većina i dalje zalagala za istu, taj procenat je smanjen na 73 odsto, a protivljenje je poraslo na 23.
„Najveći procenat građana je za formiranje Zajednice srpskih opština, ima oko 20 odsto onih koji su protiv toga. Ti koji se protive ZSO, to rade jer misle da neće biti dovoljan okvir koji će na pravi način zaštititi prava i interese zajednce“, rekla je Andrić Rakić.
Kada je dijalog Beograda i Prištine u pitanju, kako je navela, još uvek postoji svest kod građana da je on bitan i da mora da postoji.
„Ali, poverenje u institucije koje se bave dijalogom polako opada i čak je, generalno, na niskom nivou. Kada je konkretno Evropska unija u pitanju, tu poverenje je na skali do 2.5 odsto maksimum. Međutim, Evropska unija i dalje, od svih stranih zadapnih aktera uživa najveće poverenje”, kazala je Andrić Rakić.
Srpske zajednica najviše poverenja ima u, kako je pokazalo istraživanje, Rusiju i Kinu, zatim KFOR-u i Evropsku uniju kao prvog političkog aktera sa zapada.
Najveći broj primanja u dinarima
Istraživanje je pokazalo da u srpskim sredinama na severu 90 odsto građana ostvaruje prihode u dinarima.
„Na jugu je razumljivo da je nešto veći procenat građana koji primaju prihode u evrima, ali i dalje je veći procenat onih koji imaju prihode u dinarima. Generalno, samo 11 odsto građana je reklo da ne zna kako na njih utiče ova odluka, 20 odsto je reklo da ne utiče, a svi ostali da na njih utiče odluka o dinaru“, dodala je Andrić Rakić.
Ovo istraživanje je vršeno u aprilu kada se u Banci Poštanska štedionica još uvek mogao preuzimati novac.
Ambasadorka Holandije na Kosovu Karin Lobezo je navela da se nastavlja sa nalaženjem drugačijeg pristupa u odnosima Kosova i Srbije.
„To je činjeno u ne tako lakom vremenu. Kao što možemo videti, ovakvi projekti će imati uticaja na one koji rade na odnosima između Kosova i Srbije“, rekla je ona.
Istraživanje „Kosovo – Srbija: drugačiji pristup“ sproveli su Institut za socijalnu politiku „Musine Kokalari“ i Nova društvena inicijativa, a finansiran je od strane Ambasade Holadnije na Kosovu.