„Vlada Kosova treba da se fokusira na zaštitu strateških interesa Kosova, na njihovo unapređenje, a ne na neke političke interese koji dele i polarizuju društvo i stvaraju populističku klimu, pogoršavaju odnose sa kosovskim Srbima i povećavaju tenzije sa njima. To je potpuno pogrešan pristup. Dinarsko pitanje je bila ogromna greška. Potpuni fijasko. Ima i drugih provokativnih radnji… i moraju prestati. Savet Evrope je važna prilika i Kosovo ne bi trebalo da je propusti“, rekao je Džozef.
On ocenjuje da su odnosi Kosova i SAD na najnižoj tački i da nije u interesu Kosova da se nemarno ponaša prema odnosima sa svojim glavnim saveznicima.
„Ovo je najniža tačka u odnosima (između dve zemlje). Na Balkanu sam angažovan od 1999. godine, kada sam upravljao izbegličkim kampovima u Stankovcu… Radili smo vredno i znamo koliko je bilo teško. Odnosi SAD i Kosova nisu samo tehnički politički odnosi, oni su duboka veza koja nastavlja da ima političke posledice. Putin i Si Đinping i dalje pričaju o 1999. i NATO intervenciji, nisu zaboravili. Bio je to veliki korak koji su Sjedinjene Države preduzele da intervenišu. I da vidimo kako se ovi odnosi rešavaju na tako nemaran način da bi se postigli neki poeni da navodno više ne moramo da slušamo Sjedinjene Države. Zašto? SAD nisu diktator ruskog tipa koji pokušava da potkopa suverenitet Kosova. Sjedinjene Države podržavaju Kosovo. To nije u interesu Kosova. U ovom komplikovanom i opasnom svetu, Kosovu su potrebni moćni prijatelji i oni moraju da se poštuju“, kaže Džozef.
Džozef dodaje da bi članstvo u NATO trebalo da bude glavni cilj Kosova. Da bi se ublažili stavovi država članica NATO-a koje ne priznaju njegovu nezavisnost, kaže da Kosovo treba da ispuni svoje obaveze.
Prema njegovim rečima, Kosovu je potrebno da „nekim akcijama oko Asocijacije stvori kontekst, platformu da SAD mogu da lobiraju kod zemalja koje ne priznaju Kosovo“. Zemlje poput Grčke, dodaje on, žele „pozitivnu atmosferu unutar Kosova u odnosu na kosovske Srbe“ kako bi krenule ka priznanju.
„Vlada i premijer Kurti imaju priliku da svima, ne rečima, već delima, pokažu da se srpski stanovnici smatraju građanima Kosova, koji imaju opravdane brige… Jedan od glavnih i vrlo jednostavnih koraka je saradnja sa njima da vrate kosovske Srbe u redove Kosovske policije. Ovo bi bio veliki korak koji bi svima bio od koristi. Svima osim Aleksandra Vučića“, kaže Džozef.
Džozef navodi da bi Kosovo i njegovi saveznici trebalo da se fokusiraju na stvaranje puta za članstvo Kosova u NATO kao trajno rešenje za tenzije sa Srbijom.
„Rusija i Kina više ne bi mogle da utiču na Srbiju i ne bi bilo blokade… Potpuno bi se promenila dinamika, promenila bi se situacija unutar Srbije, jer ne bi mogla da koristi Kosovo za destabilizaciju regiona“, rekao je on.
Upitan o odbijanju kosovske vlade da preduzme konkretne korake u procesu stvaranja Asocijacije opština sa srpskom većinom, sve dok Beograd ne sprovodi obaveze koje proizilaze iz Sporazuma o normalizaciji postignutog u Ohridu, Džozef kaže da postoji „nedostatak jednakosti“ jer su pozicije obe zemlje različite, Srbije kao konsolidovane države i Kosova koje još uvek pokušava da dobije priznanje od evropskih zemalja.
„Također, Vlada Kosova mora da pošalje Ustavnom sudu nacrt statuta koji su izradile Sjedinjene Države i uz podršku EU i zemalja Kvinte. To ne znači da on to mora da sprovodi ili da se slaže sa tim. To je jednostavno proces kroz koji ostvaruje suverenitet, tako što prepušta Ustavnom sudu da ga ispita, a ne vladi… Poštovanje suvereniteta i autoriteta Kosova je primena Ustava i dozvoljavanje Ustavnom sudu da odlučuje… Mora se videti strateški interes Kosova, a to je članstvo u Savetu Evrope… To je prilika koju ne treba propustiti“, kazao je Džozef.