OEBS ističe česta kašnjenja u postupcima, probleme sa kvalitetom i individualizacijom nekih optužnica, teškoće u upravljanju i prevođenju dokaza, nedostatak svedoka, kao i izazove vezane za vođenje suđenja u odsustvu.
Šef Misije OEBS-a na Kosovu, Džerard Mekgark, rekao je da dokument predstavlja najsveobuhvatniju analizu suđenja za ratne zločine od osnivanja Specijalnog odeljenja i da ima za cilj da pomogne institucijama u unapređenju sudske prakse.
„Ovaj izveštaj predstavlja nalaze iz 48 slučajeva ratnih zločina koji su se vodili pred Posebnim odeljenjem Osnovnog suda u Prištini. Slučajevi koji uključuju 138 optuženih lica i 394 ročišta”, rekao je Mekgurk.
Podaci su pokazali da je jedno od pet ročišta odloženo zbog nepojavljivanja svedoka. U skoro četvrtini slučajeva koji su stigli do suđenja promenjeno je sudsko veće, a postupci su ponekad morali da počnu ispočetka. Kašnjenje u otkrivanju dokaza ili kašnjenja u prevodu odložila su polovinu slučajeva. Ova pitanja nisu samo tehničke prirode, već se tiču suštine zakonskog postupka i utiču na poverenje“, rekao je šef misije OEBSa.
Vd zamenika ministra pravde, Genc Nimoni, rekao je da vlada ima prioritet rešavanje ratnih zločina i tranzicionu pravdu.
„Suočavanje sa prošlošću, dokumentovanje zločina i ostvarivanje prava žrtava prioriteti su vlade i ministarstva”, naveo je on.
Predsednik Vrhovnog suda Fejzulah Redžepi ocenio je da pravda za ratne zločine ostaje institucionalna i moralna obaveza, ističući da su nedostatak resursa i gubitak dokaza tokom godina otežali gonjenje počinilaca.

„ Za građane Kosova, ovi slučajevi imaju posebnu ljudsku dimenziju. Poslednji rat je ostavio hiljade žrtava, nestalih osoba, uništenih porodica, seksualno nasilje tokom rata, proterivanje stanovništva i posledice koje se i dalje osećaju u našoj zemlji. Za mnoge porodice, pravda za ratne zločine nije samo sudska odluka; to je prilika da se vrati vera u pravdu i ljudsko dostojanstvo, jer pravda mora pronaći svoje mesto”, naveo je on.

Prema njegovim rečima problem je što postoji hiljade svedoka koji su preminuli, a da njihovi iskazi nisu uzeti, još hiljade onih koji su imali priliku da svedoče, ali njihova svedočenja nisu pravilno dokumentovana, dokazi koji su vremenom izgubljeni ili oštećeni.
Vd glavnog kosovskog tužioca, Agron Ćaljaj, rekao je da suočavanje sa ratnim zločinima zahteva profesionalizam, nezavisnost i istrage zasnovane na dokazima.


