Na Kosovu se još uvek traga za još 1.632 osobe nestale tokom ratnih sukoba. Porodice kidnapovanih i nestalih već 22 godine apeluju na nadležene da se rasvetljavanjem njihove sudbine pozabave temeljnije. Odvojenim skupovima u Prištini i Gračanici obeležen je Međunarodni dan nestalih lica.
Na skupu u Gračanici koji je održan ispred zgrade opštine, porodice kidnapovanih i nestalih lica nosili su fotografije svojih članova i veliki transparent na kojem je pisalo: “Gde su nestali?”
Isto pitanje već 22 godine postavlja i Silvana Marinković kojoj je kidnapovan suprug.
“22 godine je od nestanka naših najmilijih odnosno od kidnapovanja, a mi smo na početku, jedino što se novo dešava oko ovog slučaja jeste formiranje nekih novih radnih grupa i komisija, pa mi ni sami ne znamo koliko tih organizacija postoji koje su uključene u rešavanje ovog pitanja. Njihovi jedini odgovori su neke brojke, statistika. Davali smo dosta lokacija na prostorima Kosova i Metohije za iskopavanje, ali sve se to odugovlači, kažu biće na proleće, pa biće na leto, pa je vreme godišnjih odmora, pa kažu biće na jesen, a onda nam kažu “žao nam je sada vremenski uslovi ne dozvoljavaju” i tako nam govore iz godine u godinu”, kazala je Silvana.
Na pitanje čija je krivica i ko je odgovoran za ovaj zločin, Silvana je kazala: “Ovo je krivica međunarodne zajednice, zato što je ona bila za vreme najvećih zločina, onda kada su se ubijali i kidnapovali Srbi, rušile srpske crkve, stoga ovo je njihova krivica jer oni ne žele da se ovo rasvetli, pa je ovaj zločin i njihovo delo jer su štitili krivce. Ovo je takođe i političko pitanje, predstavnicima ne odgovara da se ovo klupko da razmotava, jer ako ovo klupko krene da se razmotava svi će završiti u zatvoru”, zaključuje Marinkovićeva.
Srpski predstavnici danas se nisu ni pojavili kako bi porodicama nestalih pružili podršku. Brat nestalog novinara Radio Prištine Ranka Perenića, Saša kazao je da je poziv upućen svim institucijama.
“Danas smo se ovde okupili obeležavajući Međunarodni dan nestalih, ali ja bih to nazvao Dan kidnapovanih. Naša braća, sestre i rođaci su kidnapovani i oni imaju ime i prezime, kao što i sami kidnaperi imaju ime i prezime, a mi nismo došli do njih ni do bilo kakve istine. Danas smo ovde obeležili ovaj dan kao i uvek sami sa svojim porodicama. Iako smo uputili mnoge pozivnice relevantnim institucijama, ovde su sa nama bili samo članovi Doma zdravlja, koji su uvek bili sa nama tu, a niko od predstavnika vlasti se nije udostojio da dođe i da se obrati porodicama i kaže im kakve su njihove aktivnosti povodom ove tragedije”, kazao je Saša Perenić.
Todorki Slavković su 1999. godine nestali brat i ujak. “Ovo je slika od mog ujaka, jedino sam njega imala sa majčine strane i ovo je njegov sin jedinac Ivan. Oni su krenuli put ka Vranju. Ujak je imao svoj kamion,m jer su imali market. Krenuli su po robu, međutim oni granicu nisu prešli, što znači da su kidnapovani. Mi nikad nismo saznali mesto kidnapovanja, niti da li su uopšte živi. Davali smo krv da se uradi DNK, nažalost ni danas nema ništa od toga”, objašnjava Dotorka Slavković iz Gračanica, koja je u rukama držala slike svojim namilijih.
Osmani i Kurti ponovo optužuju Srbiju za genocid
U Prištini je održan marš porodica nestalih Albanaca, nakon kojeg su predstavnici Udruženja nestalih zajedno sa predstavnicima vlasti položili vence na spomen posvećen nestalim licima koji se nalazi ispred Skupštine Kosova.
Bajram Ćerkinaj iz Resursnog centra za nestala lica kaže da je razočaran stagnacijom potrage za nestalim licima.
“Dan je vrlo težak, stalno tragamo za našim najmilijima, ali nemamo odgovor koji nam odgovara. Nemamo odgovor ni od strane vlasti koji pričaju sve najbolje, ali ne mogu da reše ovo pitanje”, ističe Bajram Ćerkinaj.
Kosovska predsednica Vjosa Osmani optužila je ponovo Srbiju za genocid nad Albancima.
“Njihova nesreća je još tragičnija jer se njihova tela nalaze u državi Srbiji koja je počinila genocid nad narodom Kosova a koja se još uvek ne distancira od zločina koje su napravili tokom njihove mračne prošlosti. Naši nestali su naša teška rana za nas na Kosovu i mi moramo još više da se trudimo da obelodanimo njihovu sudbinu tražeći odgovornost od Srbije gde će pitanja povratka naših najmilijih biti prioritetno pitanje u pregovorima jer nijedno drugo pitanje ne može biti bitniije od ovoga. Bol naše braće i sestara je zajednička i samo zajedno možemo prevazići i tražićemo odgovornost od onih koji su zločin napravili”, kazala je Vjosa Osmani.
I premijer Kosova Aljbin Kurti složio se sa predsednicom Kosova Vjosom Osmani da je Srbija odgovorna za zločine, ali je i istakao da će im pitanje nestalih biti prioritetno u nastavku pregovora u Briselu.
“Na ovaj dan tugujemo, jer 1.632 nestalih sa Kosova još uvek nisu pronađeni i obelodanjena njihova sudbina. Кao što je predsednica napisala u izveštaju odnosi sa Srbijom će zavisiti prvenstvo od rasvetljavanja pitanja nestalih i suočavanja Srbije sa zločinima koje je počinila ne samo 1998. već i 1999. na Kosovu. Кao prvo da se otvore arhivi Srbije, zatim pronalaženje grobnica i njihovo otkopavanje po Srbiji i sahranjivanje na Кosovu a da sve to obave državni organi a ne obični građani”, istako je Kurti.
Kancelarija za KiM: Sećamo se svih žrtava na Kosovu i Metohiji
U saopštenju Kancelarije za Kosovo i Metohiju ističu da se Srbija sa dubokim poštovanjem seća svih žrtava.
“Država Srbija i srpski narod i danas se, na Međunarodni dan nestalih, sa dubokim poštovanjem i dužnim pijatetom sećaju svih onih čijha je sudbina ostala nepoznata nakon tragičnih događaja na prostorima bivše Jugoslavije”, navodi se u saopštenju.
Iz Kancelarije dodaju da je poražavajuće da se i posle dve decenije ne zna sudbina nestalih lica svih nacionalnosti.
“Porazno je da se ni danas, dve decenije kasnije, ne zna sudbina 1.639 lica svih nacionalnosti koja su nestala tokom sukoba na prostoru Кosova i Metohije. I danas, porodice sa bolom ali i nadom čekaju istinu o njihovom stradanju i mogućnost da svoje bližnje ožale na dostojan način”, stoji u saopštenju.
Misija Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (Euleks) i Policija Kosova, nakon više godina bliske saradnje, razvili su bazu podataka kako bi olakšali istragu ratnih zločina i prisilnih nestanaka.
“Nedostatak baze podataka za čuvanje, digitalizaciju, povezivanje i analizu ogromne količine podataka sadržanih u mnogim spisima predmeta, koje je EULEX predao Policiji Kosova 2018. godine po isteku izvršnog mandata Misije, bio je identifikovan kao jedan od glavnih izazova za Policiju Kosova nakon završetka procesa primopredaje”, saopštavaju iz Euleksa.
Tanin: Uzdržati se od politizacije pitanja nestalih
Šef misije Ujedinjenih nacija na Kosovu Zahir Tanin istakao je danas važnost razjašnjenja sudbine nestalih i iskazao stalnu posvećenost UNMIK-a pružanju pune podrške tom procesu, kao i pravu porodica nestalih na istinu, prenosi Tanjug.
Tanin je u saopštenju povodom Međunarodnog dana nestalih pozdravio napredak ostvaren tokom ove godine pod okriljem Radne grupe za nestale u vezi sa ekshumacijom i identifikacijom nekolicine nestalih, ali je istovremeno izrazio zabrinutost što je, kako izgleda, u proteklih nekoliko meseci proces zaustavljen zbog političkog zastoja, saopštio je UNMIK.
Tanin je stoga pozvao Prištinu i Beograd da se uzdrže od politizovanja tog kritičnog humanitarnog pitanja i pitanja ljudskih prava.
On je podsetio da je Radna grupa za nestale osobe, kojom predsedava Međunarodni komitet Crvenog krsta i koja ima punu podršku UN, najbitniji mehanizam u rasvetljavanju sudbine nestalih još od svog osnivanja 2004. i pozvao obe strane da u okviru Radne grupe udvostruče svoje napore u potrazi za nestalima.
Tanin je istakao da će UNMIK, budući da utvrđivanje sudbine 1.630 osoba, koje još nisu pronađene, predstavlja centralnu komponentu u suočavanju sa prošlošću i daljem napretku u pomirenju između zajednica i izgradnji poverenja na KiM, nastaviti da u tom procesu podržava sve aktere i porodice nestalih osoba.
Inicijativa mladih za ljudska prava: 22 godine čekanja
Inicijativa mladih za ljudska prava na Kosovu saopštila da je povodom Međunarodnog dana nestalih lica da se porodice nestalih i kosovsko društvo nastavljaju suočavati sa poricanjem prava na saznanje istine i prava na pravdu.
“Sve dok se ovo pitanje i dalje zanemaruje i ne tretira ozbiljnošću, Inicijativa mladih za ljudska prava će nastaviti saosećati s tugom rodbine nestalih osoba održavajući ovu temu aktuelnom čak i nakon međunarodno označenih datuma”, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.
Međunarodni dan nasilnih Inicijativa mladih za ljudska prava obeležila je pod sloganom “22 godine čekanja” i postavljanjem 22 siluete na Trgu Ibrahim Rugova u Prištini.