Veler je u ovonedeljnoj izjavi za „RTK Prime“ govorila o odnosu crkve i lokalnih i centralnih vlasti Kosova. Pozdravila je i to što se odluka Ustavnog suda o manastriskoj zemlji konačno sprovodi, ali i navela da problem postoji u upravljanju tim zemljištem, odnosno da se treba znati šta će se na njemu raditi.
Govorila je i o imanju, kako je kazala, Prištinskog univerziteta i „objektu, koji se ne može nazvati crkvom, jer je izgrađen na nasilan način“.
„To nije crkva već objekat koji predstavlja nasilje 90-ih, više od toga. U SPC mogu da tvrde da je crkva, ali šta ova crkva može da predstavlja? Da li se tu desilo nešto istorijski važno? Jedina činjenica koja se desila je da je izgrađena u vreme kada je postojao nasilni režim Srbije“, kazala je ova pravnica.
Za SPC kaže da njihov cilj nije samo zaštita objekata, već i stvaranje srpskog identiteta svuda gde postoje srpske pravoslavne crkve.
A to što su one na Kosovu pod međunarodnom zaštitom i to kao deo teritorije Srbije, za nju je problem.
Kazala je i da smatra da kosovske institucije treba da preuzmu upravljanje imovinom srpskih manastira i crkava.
Iako naglašavaju da ponovljene izjave ove istraživačice na Kembridžu, inače poreklom sa Kosova, i ne zaslužuju osvrt – Iz Eparhije raško-prizrenske ipak smatraju da je njihova reakcija neophodna.
Osim što je, kako kažu, iznela niz nestinitih i nedobronamernih i jednostranih izjava, koje ne samo da ne doprinose pomirenju etničkih zajednica na Kosovu i Metohiji i zaštiti kulturne baštine, već i dodatno vode eskalaciji etničkih tenzija i ugrožavaju bezbednost verskih objekata SPC, ona je, ističu – pokazala i da ne razume koncept privatne svojine, verskih sloboda i odvojenosti crkve od institucija.
„A to su ključni postulati savremene demokratije“, ističu.
Njena izjava, poručuju iz Eparhije, samo reflektuju retrogradnu nameru kosovskih vlasti iz 2015. godine da se sva imovina SPC proglasi „državnom imovinom Kosova“.
„Ova izjava koja potkopava pravo korišćenja privatne imovine, radi samoodrživosti SPC manastira (poljoprivreda i stočarstvo) reflektuje retrogradnu nameru kosovskih vlasti iz 2015. godine da se sva imovina SPC proglasi ‘državnom imovinom Kosova’. Kosovske vlasti su tada, pod međunarodnim pritiskom, odustale od ovog zakona koji podseća na komunistička vremena u Albaniji, gde je država zaplenila svu imovinu crkava i verskih zajednica“.
Za njene navode o Crkvi Svetog Spasa u Prištini, kažu da oni sami o sebi govore o njenom akademskog kredibilitetu.
Podsetili su kroz kakve se sporove kroz godine upravo ta saborna crkva suočavala, a kojoj je sada čak i zabranjen pristup:
„O toj crkvi su se vodili godinama sporovi, a ona je skrnavljena, od pojedinih prolaznika korišćena kao javni toalet, a trenutno se SPC, bez ikakve zakonske osnove, osporava pristup ovom hramu od strane kosovskih institucija, iako vlasništvo zemljišta crkve i sam objekat katastarski i dalje predstavlja imovinu SPC. Ovim stavom Velerova direktno negira imovinska prava SPC i podstiče nasilje nad verskim objektima zlonamernim tvrdnjama“.
U vreme Miloševića, dodali su, podignuto je na hiljade albanskih objekata, ali ta njihova prava niko ne osporava.
„Vlasti Jugoslavije nisu gradile ovu crkvu već Eparhija raškoprizrenska sa sa vernim narodom, koga je tada pre etničkog čišćenja u gradu Prištini bilo 40.000, a sada svega desetakstarijih lica“, ističu.
Kada je reč o njenim navodi o zemlji manastira Visoki Dečani, poručili su:
„Radi objektivnosti treba pomenuti da je gđa. Veler iznela javno tvrdnju – da je imovinsko pitanje manastira Visoki Dečani koje je konačno presuđeno Ustavnim sudom Kosova 2016. godine i 8 godina bilo neizvršeno – ‘deo nasleđa srpske okupacije Kosova’. Time se direktno dovodi pod znak pitanja legalnost sudske presude i time negira 700 godina istorije ovog manastira“.
To što sada, Veler negira ugroženost manastira što su potvrdila i svetske organizacije, iz Eparhije podsećaju da je ona to činila i ranije.
„Veler je poslednjih godina direktno u javnosti negirala ugroženost manastira Visoki Dečani, spomenika sa liste UNESCO svetske kulturne baštine, koji je zbog 4 oružana napada od strane lokalnih albanskih ekstremista, pod stalnom zaštitom mirovnih snaga KFORA i jedini verski objekat pod neprestanom NATO vojnom zaštitom. U tom kontekstu Velerova je na grub način 2021. godine na društvenim mrežama optužila vodeću evropsku organizaciju za zaštitu kulturne baštine (EUROPA NOSTRA) izjavom da ova organizacija uključenjem manastira Visoki Dečani u listu najugroženijih spomenika u Evropi podiže tenzije i stvara etničke podele“.
Podsetili su i na to da je Veler tada pokušala, kako kažu, nepozvano da se nametne kao učesnik Međunarodne kulturne konferencije u Peći, a da je potom optužila organizatora konferencije organizaciju ILLUCIDARE PLAYGROUND i CULTURAL HERITAGE WITHOUT BORDERS -„za cenzuru jer joj nije bilo dozvoljeno da nepozvana govori o SPC, imajući očigledno u vidu njene jednostrane i nacionalističke stavove o kulturnoj baštini“.
Zbog svega, zaključuju da Veler, bez obzira na svoje obrazovanje oblasti arheologije – ni profesionalno ni moralno ne predstavlja objektivnog i dobronamernog eksperta za kulturnu baštinu koja je vezana za SPC.
„Njeni, nimalo dobronamerni stavovi, duboko ugrožavaju međuetničke i verske odnose na Kosovu i Metohiji i direktno podstiču etničku i versku mržnju koja je samo u posleratnom periodu od 1999, dovela do uništavanja 150 crkava i manastira SPC na KiM od strane albanskih ekstremista“, poručuju iz Eparhije.
„Ovakvi jednostrani i agresivni stavovi koji se šire na javnom informativnom servisu RTK i drugim kosovskim medijima, još jednom potvrđuju potrebu sveobuhvatne i efikasne zaštite svetinja Srpske Pravoslavne Crkve sa jakim međunarodnim garancijama, i gde je to neophodno, zaštite morovnih snaga KFOR-a“.
A svi njeni navodi, ukazali su, zapravo su postali opšteprihvaćen narativ u kontekstu opšte kampanje svega što ima veze sa srpskim narodom i kulturom na ovom prostoru, a koji se plasiraju preko albanskim političara na Kosovu i medija.