Browsing: Miodrag Marinković

Istraživanje „Indeks poverenja 2026“, koje je sprovela NVO CASA na uzorku od 800 ispitanika, pokazuje da su odnosi između kosovskih Srba i Albanaca i dalje opterećeni političkim tenzijama, različitim pogledima na prošlost i niskim nivoom međusobnog poverenja. Istovremeno, rezultati ukazuju na određeni prostor za dijalog, posebno kada su u pitanju institucionalna pitanja, vladavina prava, zaštita ljudskih prava i ekonomska saradnja.

„Kosovo ubrzano postaje “neprijateljsko” okruženje za kosovske Srbe, društvo u kome se njihov opstanak uslovljava potiskivanjem nacionalnog identiteta“, piše Miodrag Marinković iz NVO CASA.

Na Zapadnom Balkanu jedan događaj često ima dve verzije. U svakoj od njih se tvrdi da je baš ona istinita, pa istina zavisi od toga koji medij gledate, čitate ili pratite. Dok jedni naglašavaju stabilnost i napredak, drugi upozoravaju na probleme i nepravde. Gde se nalazi istina i koliko nas oblikuju mediji koje biramo?

Nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) objavila preliminarne rezultate drugog kruga lokalnih izbora, politikolog Aljbinot Maljoku i izvršni direktor Centra za afirmativne društvene akcije (CASA) Miodrag Marinković su za Kim radio ocenili da su prevremeni parlamentarni izbori na Kosovu sve izvesniji.

Ako je opština, kako tvrde, delovala po zakonu i vršila dužnost u interesu građana, šta je to u tim odlukama osetljivo? Lično mislim da oni ne govore o povredama zakona, već o odlukama koje otkrivaju pravu prirodu ove vlasti – da je ona bila politički servis Pokreta Samopredeljenje i njihove etnocentrične politike. Ovo je za KoSSev poručio Miodrag Marinković iz Centra za afirmativne društvene akcije (CASA).

“Teško mi je da poverujem da informacije koje danas koristi za osporavanje legitimiteta srpskog sudije nisu bile poznate i u trenutku kada je sama uputila zahtev Ustavnom sudu”, ovako na potez Vjose Osmani gleda Miodrag Marinković, izvršni direktor Centra za afirmativne društvene akcije (CASA).

Petorica pripadnika MUP-a Srbije deportovani su sa Kosova u prethodnih desetak dana. Oduzeta su im državljanstva Kosova i dobili su zabranu ulaska na Kosovo pet godina. Ovi slučajevi otvorili su niz pitanja: Šta ove deportacije znače? Zašto su se odjednom dogodile? Šta kaže međunarodna zajednica? Konačno, postoji li odgovornost i Beograda u svemu tome?

Predstojeći izbori 9. februara dolaze u politički složenom trenutku za Srbe na Kosovu, nakon višegodišnjeg bojkota na severu i promenjenih okolnosti koje su uticale na ukupni politički i bezbednosni pejzaž. Iako ovoga puta u izbornom ciklusu učestvuje više srpskih političkih entiteta, ključne teme kampanje ostale su nepromenjene – odnos prema Beogradu, stav prema vlastima u Prištini i potreba za zaštitom osnovnih srpskih interesa.

U jednom od simbola grada, hotelu Grand u Prištini, nalazi se Barabar centar. Na ovom mestu koje su osnovale dve nevladine organizacije, Integra iz Prištine i CASA iz Severne Mitrovice, publika može videti pozorišne predstave, uživati u izložbama fotografija, književnim večerima, ali i učestvovati na raznim drugim događajima koji približavaju zajednice koje žive na Kosovu.

Dugotrajni izazovi, kao sto su teško nasleđe ratne prošlosti, političke tenzije, pristrasni narativi, medijska propaganda i nedostatak institucionalne podrške pomirenju, nameću se kao prepreke na put ka izgradnji međusobnog poverenja i smanjenju etničke distance između Srba i Albanaca na Kosovu, pokazuju rezultati „Indeksa poverenja“ koji je izradio Centar za afirmativnu društvenu akciju (CASA).

Dva dana nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma, okončanja ratnih sukoba i usvajanja Rezolucije 1244 SB UN-a, počelo je povlačenje jugoslovenskih snaga bezbednosti i dolazak NATO snaga i međunarodne civilne administracije. I dok Albanci ovih dana slave “Dan oslobođenja”, Srbi na Kosovu upozoravaju na konstantno iseljavanje i loše uslove života.

Preduslov za normalan život je međusobno razumevanje. Jezik svojih sugrađana trebalo bi da učimo u školi kako bismo shvatili koliko smo zapravo slični i delimo iste probleme, rečeno je na prezentaciji “Rečnika reči koje nemaju prevod” i “Baze fraza” u Barabar centru u Prištini.